Makarević: Dijaspora ima rok trajanja, ako je sada ne povežemo sa BiH, zauvijek je gubimo

Makarević: Poslodavci ne traže mnogo – samo fer uslove

Makarević je na početku razgovora naglasio da poslovna zajednica u BiH djeluje koordinisano, kroz savjetodavnu grupu koja okuplja više važnih aktera.

"Važno je naglasiti da se radi timski. Gospodin Mario Nenadić, ispred Udruženja poslodavaca Federacije, djeluje kao glasnogovornik prema vlastima. Uključene su komore i to na državnom i federalnom nivou, zatim AmCham - američka komora, AHK - njemačka privredna komora, i FIC - Foreign Investment Council. Formirana je savjetodavna grupa u kojoj se preciziraju i usaglašavaju detalji kako bi se ostvarila konkretna poboljšanja za poslodavce u Bosni i Hercegovini", naveo je Makarević.

Posebno se fokusirao na problem koji je nastao usvajanjem minimalne plate od 1.000 KM:

"Minimalna plata od 1000 maraka uvedena je preko noći, iako visina nije sporna, problem su doprinosi na plate koji su dodatno opteretili male privrednike. U kontakt grupi s nadležnima postignut je dogovor da se donese zakon o fiskalnim transakcijama, čiji je cilj povećanje transparentnosti i suzbijanje sive ekonomije. Uz to, planirano je smanjenje doprinosa poslodavaca za dodatnih 5,5%, što je nastavak prethodnog smanjenja za 5%. Poslodavci već osjećaju rasterećenje i ističu pozitivne primjere preusmjeravanja ušteda na plate radnika. Među ključnim zahtjevima poslodavaca jeste donošenje zakona o fiskalnim transakcijama kojim bi se, kaže, suzbila siva ekonomija i osigurala transparentnost. Također, dogovoreno je i dodatno smanjenje doprinosa za 5,5 posto, što bi uz prethodnih pet posto značilo ozbiljno rasterećenje poslovanja", pojasnio je.

Istakao je značaj sastanaka s ambasadama, naročito s predstavnicima Ujedinjenog Kraljevstva, gdje se razgovaralo o saradnji u oblasti cyber sigurnosti, IT sektora i digitalne transformacije BiH.

"Cyber sigurnost je tema u koju sam bio involviran deset godina u Zapadnoj Evropi, a upravo to pokušavamo prenijeti kroz savjetodavni rad i fondove, da pokrenemo digitalizaciju koja nam je toliko potrebna. Plan je kroz savjetodavni rad i fondove plasirati znanje i tehnologije, ali i inicirati digitalizaciju, koja je preduslov za funkcionalnu administraciju i efikasne procese – od izdavanja ličnih dokumenata do registracije firmi. Registracija firmi posebno je važna jer dijaspora često pokušava pokrenuti poslovanje u domovini, ali se suočava s preprekama. Forbs je u razgovoru s povratnicima istraživao gdje leže poslovni potencijali – u razvijenim zemljama poput Njemačke ili u Bosni i Hercegovini. IT sektor, turizam i prehrambena industrija nude potencijal, ali zemlje kao Bosna i Hercegovina nisu dovoljno iskoristile svoje resurse", istakao je Makarević.

Dijaspora se još nada, ali država nema jasan kanal saradnje

Kao neko ko je godinama živio u inostranstvu, Makarević dijasporu ne posmatra samo kroz novac, već kroz sveobuhvatan potencijal koji ona nosi – znanje, iskustvo, kontakte, kapital.

"Glavni problemi su politička nestabilnost i komplikovana administracija. Dijaspora ima ljubav prema domovini, ali država nije ponudila mehanizme koji bi omogućili transfer znanja i kapitala. Nedostatak ministarstva dijaspore dodatno otežava povezivanje. Sve se svodi na privatne inicijative pojedinaca. Bosna i Hercegovina nije uspjela zadržati snažnu vezu s dijasporom, što pokazuju i podaci o broju glasača. Raskorak između matice i dijaspore se produbljuje, a treća generacija sve manje osjeća pripadnost. Vrijeme je ograničeno jer kada trenutna generacija ode u penziju, veza će dodatno oslabiti. Irska predstavlja pozitivan primjer – uspjeli su, kroz institucije, kulturu i vjerske zajednice, obnoviti vezu sa svojom dijasporom. Dijaspora ima rok trajanja, ne zbog sebe, već zbog odnosa države koja nije pružila stalnu povezanost i podršku", stava je Makarević.

Uprkos preprekama, brojni pojedinci pokušali su pokrenuti firme i dovoditi partnere. Međutim, birokratija i kompleksnost odlučivanja kroz pet nivoa vlasti predstavljaju nepremostivu prepreku.

"Na primjeru Lidla vidi se kako različiti zakoni i parafiskalni nameti onemogućavaju jednostavno poslovanje u cijeloj zemlji. Čak i logistički problemi, poput rada veterinarske inspekcije, pokazuju neefikasnost sistema. Vijeće stranih investitora radi na tome da bude savjetodavno i logističko tijelo za strane investitore, ali i za našu dijasporu. Oni još uvijek imaju snažan patriotski osjećaj i spremni su ulagati. Postoje i pozitivne naznake, posebno u sektorima IT-a i turizma. Na primjeru konferencije u Norveškoj vidi se potencijal mladih iz BiH koji rade za globalne tehnološke kompanije. Učešće firmi iz cijele zemlje i oduševljenje Norvežana pokazuju kako prosperitet može ujediniti sve bez obzira na entitetske i političke razlike. Kada se govori o platama od 2.000 ili 4.000 maraka, priča o nacionalizmu nestaje. Tada se fokus prebacuje na razvojne projekte i kvalitet života. Međutim, tu su i carine koje nameće američka administracija i koje mogu imati negativne posljedice, posebno za metalnu i namjensku industriju", naglasio je.

Posebno upozorava na to da dijaspora gubi vezu s domovinom, a treća generacija sve manje osjeća pripadnost:

"Moj sin priča odlično bosanski, ali ako provodi većinu vremena negdje vani, ne mogu od njega da očekujem da osjeća kao ja. Mi imamo još oko 20 godina u kojima će novac iz dijaspore redovno dolaziti. Poslije toga, kad ta generacija ode u penziju, njihova djeca će odlučiti odlučiti tamo. Dijaspora ima rok trajanja. Ja bih se usudio reći da je taj rok od 20 do 30 godina", kazao je Makarević.

Naglasio je da se u ovom slučaju očekuje da Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo vanjske trgovine formiraju timove za pregovore sa SAD, kako bi se ublažile posljedice carinskih mjera.

"Mi ćemo gubiti, a ne oni, jer su ovdje u povlaštenoj poziciji. Ministarstvo vanjske trgovine treba formirati timove i pregovarati. Ekonomska diplomatija sada dolazi u punom jeku. Ekonomska diplomatija mora biti u punom kapacitetu. USAID je odigrao ključnu ulogu, naročito kroz projekt Diaspora Invest, ali njegov utjecaj opada. To nas podsjeća da se moramo osloniti na vlastite resurse i osnovati domaće strukture poput BHAID-a, koje bi nastavile slične projekte. USAID nije dužan da nam pomaže. Mi moramo bazirati sve svoje potrebe nazad na nas same. Hajde da napravimo naš BHAID", poručio je.

Na samom kraju razgovora, direktor Vijeća stranih investitora ponovo je pozvao institucije da osiguraju konkretne uslove za investitore i zaštite interese građana, posebno u kontekstu upitnih investicija poput onih u rudarenje litijuma:

"Potrebno je jasno reći – može se tu investirati, ali pod ovim uslovima, ili ne može zato što… To kod nas nije riješeno. Na kraju, postavlja se pitanje: da li je svaka investicija dobra investicija? Društvo mora imati mehanizme da odbije štetne investicije, posebno u sektorima kao što su rudarenje i eksploatacija resursa. Potrebna je jasna regulativa koja definiše gdje i kako se može ulagati, s ciljem zaštite okoliša i kulturnog identiteta", zaključio je.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad