Ministarstvo obrazovanja i odgoja Kantona Sarajevo objavilo je da svake godine, oko 300 učenika srednjih škola u Kantonu Sarajevo bude isključeno iz obrazovnog sistema. Dok njih 200 nastavi školovanje kao vanredni učenici, preostalih 100 ostaje bez podrške, izloženi rizicima poput delinkvencije, siromaštva i socijalne isključenosti. O ulozi Centra za socijalni rad u podršci ovoj djeci i o izazovima s kojima se suočavaju maloljetnici u riziku, razgovarali smo sa Mirsadom Poturković, stručnom saradnicom Centra za socijalni rad KS-a.

Kako Centar za socijalni rad KS koordinira s Ministarstvom obrazovanja KS, obrazovnim institucijama i pravosuđem kada je riječ o ovoj djeci? Koliko imate otvorenih mogućnosti i koliko je to možda trenutno najbolnija tema u KS?

Posljednjih godina od usvajanja novog Zakona o obrazovanju i donesenih podzakonskih akata na osnovu zakona Centar za socijalni rad je identifikovan kao institucija koja je direktno uključena u rad sa djecom koja negdje manifestuju neprihvatljivo ponašanje u školama i djecom koja imaju problema u učenju, ponašanju i sa djecom koja napuštaju školu. Intenzitet aktivnosti za Centar za socijalni rad po prijavama obrazovnih institucija je vrlo primjetan i prisutan. Kolege koje direktno sarađuju s obrazovnim institucijama ponavljaju da negdje broj prijava i intervencija prema Centru za socijalni rad KS raste iz dana u dan. To pokazuje i naša statistika i evidencije gdje je u odnosu na prošlu godinu značajno povećan broj intervencija Centra, odnosno, službi socijalne zaštite u školama. Uglavnom se radi o intervencijama na koje se obrazovne institucije obraćaju Centru za socijalni rad KS kada su oni već prethodno poduzeli sve mjere i aktivnosti zajedno sa svojim stručnim službama da pokušaju riješiti problem.

Kakvu podršku Centar za socijalni rad može pružiti djeci koja su isključena iz škola, a nemaju mogućnost nastavka obrazovanja?

Očekivanja obrazovnih institucija su velika, ali mogućnosti Centra za socijalni rad nisu jer on svoje aktivnosti svodi na kontakt s roditeljima, djecom i rad s njima (roditeljima i djecom) koji je dobrovoljan. Nažalost najveći procenat roditelja ne prihvata taj rad i usluge koje je moguće pružati u Centru za socijalni rad, a to je psihosocijalna podrška i druge vrste intervencija koje su usmjerene negdje na promjenu ponašanja kod djece. Centar za socijalni rad koristi usluge drugih pružalaca usluga na području KS pod uslovom da to roditelji, odnosno, djeca prihvate. Ako se desi da to ne prihvate, onda su Centar za socijalni rad i škole nemoćni. U pripremi za ovu emisiju nisam prikupljala podatke iz ostalih općinskih službi socijalne zaštite jer nam je nekako Služba socijalne zaštite Novi Grad najbolja mjera šta nam se dešava na području Katona Sarajevo jer je ova općina specifična. I dobila sam podatke od kolegice koja direktno sarađuje sa školom da su u prošloj godini imali 30-ero djece koja su isključena iz procesa obrazovanja, prema evidenciji obrazovnih institucija. Oni su u daljim komunikacijama s roditeljima, djecom itd., ustanovili da je značajan broj djece preselio u drugi kanton, jedan broj djece, odnosno, roditelja je odlučio da polažu vanredno te i to da je manji broj njih otišao u inostranstvo. Dakle, prema izvještajima Socijalne službe Novi Grad nijedno dijete nije potpuno isključeno iz obrazovnog sistema u smislu da je zaista isključeno i da je prestalo s obrazovanjem.

Kada govorimo o djeci koja imaju probleme u sukobu sa zakonom (maloljetnička delikvencija), kakva je saradnja Centra za socijalni rad jer znamo da su to problemi koji se vuku godinama? Šta je najveći problem za zaštitu ove, a i druge djece od njihovog negativnog utjecaja?

Moja procjena je da se Centar za socijalni rad i sistem uključuju kada je problem toliko kulminirao da je vrlo teško raditi na njegovom rješavanju. Dakle, u principu, ono što vidim i što kolege dijele na sastancima je da djeca postavljaju granice roditeljima, a ne obratno. Pravila u porodici, nažalost, uspostavljaju djeca, a ne njihovi roditelji. Da su modeli discipliniranja djece u porodicama kojima Centar za socijalni rad pruža intervenciju negdje vrlo upitni i ono što je negdje procjena općinskih službi jeste da su te pojave sve prisutnije i predstavljaju veliki problem na koji način raditi njihovu resocijalizaciju. Zaista Centar za socijalni rad u skladu sa svojim nadležnostima i u komunikaciji sa policijom, obrazovnim, zdravstvenim i pravosudnim institucijama poduzima sve mjere i radnje kako bi nekako uspio napraviti ozbiljnije pomake i utjecati na promjenu ponašanja kod djece. Nažalost, rezultati koji se postižu u posljednje vrijeme nimalo nisu optimistični upravo zbog onoga što smo u takvoj poziciji da se intervencija sistema traži onda kada je problem ozbiljno kulminirao.

Da li bi bile potrebne neke zakonske izmjene da se poboljša sistem alternativnih mjera za maloljetničke prijestupnike?

Lična procjena, a čujem i od kolega koji rade na toj problematici je da što se tiče normative, ona daje zaista instrumente da službe mogu ozbiljno raditi. Problem je na koji način smo umreženi i na koji način koristimo sve resurse na nivou KS i koliko se resursi na nivou kantona usmjeravaju prema potrebama djece, odnosno, prema potrebama Centra za socijalni rad. Mislim da imamo dovoljno nevladinih organizacija i udruženja pa čak i institucija sistema socijalne zaštite koji bi na neki način zajednički trebali napraviti ozbiljnu procjenu kategorija ove djece i u skladu s njom nekako umreženo djelovati u radu na prevenciji. U prošloj godini smo od svih škola na području KS dobili negdje oko 570 zahtjeva za intervenciju. I sva ta djeca su zaista trebala sistemske usluge koje su koordinirane i dugoročne i koje su primjerene potrebama djeteta. Ono što smo mi u Centru za socijalni rad mogli raditi i što smo radili to je klasični stručni rad sa djecom, odnosno, porodicom.

Šta je sa obrazovnim institucijama? Roditelji negoduju da se često dešava da škole nerijetko sakrivaju probleme i problematičnu djecu koja dolaze u sukob sa zakonom, da se na neki način nasilje prešućuje te da se ne uključuju nadležne institucije koje bi morale nešto poduzeti po tom pitanju?

Mislim da su škole naročito posljednje dvije-tri godine vrlo otvorene s informacijama prema Centru za socijalni rad i da ga zaista obavještava o svim situacijama gdje se problem pojavi. Centar za socijalni rad obavijesti škola i prije nego je uključen u rad sa djecom i roditeljima. Naša komunikacija ne samo sa školom već i sa ministarstvom je izvrsna, a naš problem su instrumenti kojima raspolaže Centar za socijalni rad u smislu privole ili sankcije za roditelje za ozbiljnije uključivanje u podršku koju centar nastoji pružiti njima i djeci i negdje nema niko mogućnosti prisile da se uključuju u programe koji im se nude. Isto tako niko ga ne može prisiliti da se drži programskih aktivnosti ako oni to ne žele. Usluge koje pruža Centar za socijalni rad su nekako programski ograničeni i oni bi trebali biti svakodnevno u životima djece, odnosno, porodice. Mi na nivou kantona imamo infrastrukturu samo bismo je trebali usmjeriti potrebama djece. Mislim da to ne radimo i mislim da nedovoljno koristimo sve kapacitete koje imamo na nivou KS za podršku djeci. Mislim da bismo trebali drugačije postupati sa sankcijama roditelja koji ne žele pristupati programima u pogledu resocijalizacije njihove djece.

Kako ocjenjujete sistem zaštite djece u BiH i konkretno u KS?

Mogu reći da su norme zaista uredile tu oblast vrlo kvalitetno. Imamo problem kapacitiranosti institucija koje su podrška djeci, zatim problem kod roditelja da preuzmu odgovornost i ono što se zaista gotovo i ne koristi, a to su postupci prema sudu protiv roditelja zbog zanemarivanja odgoja i obrazovanja djeteta. Tih postupaka gotovo da i nemamo i nemamo ozbiljnijeg iskustva koji bi potvrdili da su ti postupci zaista nešto što utječe na ponašanje roditelja. Osim toga rijetko obrazovne institucije rijetko idu na to da se izdaju novčane kazne za zanemarivanje djeteta. Mislim da nekako u tome nadležne institucije očekuju jedna od drugih da urade prvi korak. Uvjerena sam da bi Centar za socijalni rad i pokretao postupke da to mogu i fizički stići.

Detaljnije pogledajte u videu ispod:

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje