Mijenja se struktura migranata, koliko ih je ilegalno u BiH?

Služba za poslove sa strancima

Selmo Cikotić, ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine za N1 je govorio o sigurnosnoj situaciji u BiH, ali i migrantskim rutama te njihovoj strukturi za koju kaže da se promijenila, ali da je ipak broj onih koji ilegalno pristižu u našu zemlju manji od 3.000, što je, prema njegovom mišljenju, zadovoljavajuća informacija.

Nedavno je Cikotić kazao da je sigurnosna situacija u Bosni i Hercegovini zadovoljavajuća pojašnjavajući da to pokazuju statistički podaci.

“Kada se uzmu u obzir pokazatelji sigurnosti s aspekta sigurnosnih rizika, kriminala, narušavanja javnog reda i mira, nekih općih uslova za sigurnost građana, onda je BiH na nivou regiona pa i iznad njega u mnogim statističkim pokazateljima i to je razlogzbog čega kažem da je sigurnosna situacija u BiH stabilna, to je naprosto jedna činjenica”, naveo je Cikotić.

Govoreći o sigurnosti, neizbježna je bila tema migranata, s obzirom na to da je prema posljednjim informacijama, zabilježeno da u BiH oni, u većoj mjeri ilegalno, sada najviše dolaze iz afričkih zemalja te je sada riječ o dolasku porodica nego što je prije bio slučaj da u našu državu dolaze samci. Cikotić je pojasnio o čemu je zapravo riječ.

“Mi živimo na planeti migracija koje su svojstvene ljudskoj zajednici. Te promjene koje se dešavaju na neki način su posljedica različitih političkih, sigurnosnih i drugih prijetnji, posljedica ekonomskih i ostalih procesa koji se dešavaju u različitim dijelovima svijeta. Međutim, trebamo zapaziti činjenicu da smo sa prostora Srednje Azije, iz Pakistana, Afganistana, Bangladeša, imali najveći broj ilegalnih migranata prethodnih dvije godine. Činjenica da se na neki način mijenja struktura tih ilegalnih migranata posljedica je bezviznog režima koji Srbija ima s određenim zemljama i tu na prvom mjestu ističem Indiju, Burundi i Kubu. Ti ljudi bez problema dolaze do Srbije i još je njihovo kretanje prema zemljama Sjeverne i Zapadne Evrope što su u konačnici njihova konačna odredišta, intenzivno rutama izvan BiH. Došlo je do određenog porasta tih pokazatelja, ali u ovom trenutku u našim prihvatnim centrima imamo ispod 3.000 ilegalnih migranata. Podsjetit ću da smo do prije dva mjeseca, a u nešto više od godinu, imali ukupnu cifru negdje oko 2.000. Međutim, migranti dolaze i uglavnom prolaze, ne zadržavaju se ovdje, a naši prihvatni centri imaju kapacitet da zadrže veći broj migranata”, pojasnio je Cikotić.

Još jedan od problema u BiH je i cyber kriminal koji je u proteklom periodu bio u značajnoj mjeri zabilježen u našoj zemlji u napadima na brojne institucije, a koja je, s druge strane, pokazala da nema adekvatne mehanizme za borbu protiv njega.

“U ovom trenutku nemamo ni adekvatan sistem ni mehanizme kako bi se odgovorilo na cyber prijetnje koje su postale sve prisutnije i opasnije, a prema svemu sudeći, postat će još izazovnije. Praktično, cyber prijetnjama su podložne sve naprave koje su konektovane na mreže. Dakle, ne samo računari, već svi podaci koji se nalaze na tim napravama i svi procesi koji se odvijaju na taj način. Činjenica je da smo imali napade i na sreću ne ozbiljne posljedice jer postoje određene mjere koje se poduzimaju kroz određene sisteme zaštite. Poslali smo prijedlog Vijeću ministara BiH da donese odluku o formiranju tima na državnom nivou, ali smo poduzeli i aktivnosti s ambasadama SAD-a i Velike Britanije”, ustvrdio je.

Dodao je dalje da problem nije nedostatak stručnjaka u ovoj oblasti, već nepostojanje državnog tima koji je specijaliziran i kompetentan.

“Nadam se da ćemo ga brzo imati, ali na nivou institucija pojedinačno, telekoma i ostalih javnih preduzeća, mi imamo stručnjake koji se bave cyber sigurnošću. Međutim borba protiv prijetnji i cyber napada podrazumieva jako puno nivoa, različitih aktivnpsti i prije svega jednu visoku svijest kako se koriste naprave konektovane na mrežu i kako se čuvaju podaci koji se nalaze na njima. Objektivno smo daleko od toga što bismo mogli imati, ali nismo ni toliko ranjivi”, poručio je, između ostalog, Cikotić.