Još je nejasnoća u vezi sa Uredbom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine koja bi trebala povećati minimalna primanja radnika, no, njeni obrisi se naziru. Premijer FBiH Nermin Nikšić kaže da ima razloge zbog kojih mora biti povjerljiva. U međuvremenu, poslodavci prijete otkazima, a sindikati ne odustaju od većih primanja kroz donošenje zakona.

“Diskriminisani radnici u privatnom sektoru”

Nije mnogo jasnije ni nakon premijerovog gostovanja u programu entitetskog javnog emitera. Na njegovu konstataciju da uredba nije tajna, ali je povjerljiva, pojedini bi rekli: “nije šija, nego vrat”.

No, ima, kaže, razloge za to jer pojedini će, u suprotnom, tražiti načine kako da je ne primijene. Kao dokaz, podsjeća na prethodno donesene dvije vladine uredbe o isplati jednokratne pomoći u ovog godini, gdje je, otprilike, trećina poslodavaca isplatila novčanu pomoć svojim zaposlenima. Najviše su, kaže, diskriminisani radnici u privatnom sektoru.

“Zbog toga smo se odlučili da uđemo u jedan proces uredbe koja će utvrditi i minimalna primanja radnika i određene obaveze. U toj uredbi će biti propisana minimalna plata i ono što ide kao neoporezivi dio. Uredba bi trebalo da stupi na snagu od Nove godine. Prva isplata bi trebalo da bude u februaru”.

“Minimalna plata neće biti 1.000 KM, ali poslodavci neće moći uplatiti radnicima ispod 1.200 KM”

Minimalna primanja, kaže, biće obavezujuća u svim sektorima. No, ako predstavnici vlade ne odustane od namjere da taj iznos ne ide ispod 1.200 KM, predstavnici poslovne zajednice najavljuju gašenje radnih mjesta, ali i preduzeća. Barem, u svojim prethodnim istupima. Danas su nam uskratili odgovore.

“Desiće se da će, posebno, u nisko akumulativnim sektorima (koža, obuća, konfekcija, drvna industrija, namještajci), doći do jedne značajne uravnilovke”, stava je Kemal Čolak, predsjednik Udruženja poslodavaca Srednjobosanskog kantona.

Poslodavci prijete otkazima

Zato su vladi predočili svoj prijedlog – iznos do 450 KM svojevrsne, neoporezive, stimulacije za rad. Na, kako kažu, prijetnje poslodavaca o otpuštanjima, reagovali su i predstavnici Saveza samostalnih sindikata BiH, poručujući vladi da konačno stane uz radnike, a ne poslodavce. Svaku uredbu koja garantuje povećanje minimalnih primanja radnika podržavaju, ali od glavnog zahtjeva, kroz usvajanje Zakona o minimalnoj plati, ne odustaju.

“Ukoliko bi se rješenje poslodavaca prihvatilo, mi bismo, praktično, ponovo došli na istu onu priču koju smo imali i do sada i koju i danas imamo – sve što se ne propiše kao obaveza poslodavcu, poslodavac to sebi uzme za obavezu da ne uradi. Dok ne donesemo zakon o minimalnoj plati, koji, definitivno, nema alternativu, kojim bi se definisala minimalna plata radnika i minimalna plata, mi sa ovim uredbama možemo samo čekati”, naglašava Adis Kečo iz Saveza samostalnih sindikata BiH.

Minimalna plata u FBiH i dalje pod upitnikom: Obećanja naspram realnosti

Kao što se čeka i na set fiskalnih zakona koji bi otvorio put povećanju primanja.

Hoće li radnici 2025. dočekati s većim primanjima?

Podsjećamo, još ranije su predstavnici vlade najavili da će radnici u 2024. ući s minimalnom platom od 1.000 KM.

Nakon toga, našli su drugo zakonsko rješenje, te su, u vidu, utvrđenih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak garantovali da minimalna plata neće biti ispod 1.200 KM.

U međuvremenu, Vlada je povukla iz parlamentarne procedure, da bi kao svojevrsnu zamjenu ponudila Uredbu o isplati pomoći uslijed povećanih troškova života. Da li će radnici u FBiH 2025. godinu dočekati s većim novčanim primanjima, znaćemo kada budu poznati i detalji ove Uredbe.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje