Ministrica Hota-Muminović o izazovima u obrazovanju u KS: Ne postoje školske zajednice u potpunosti otporne na pošasti današnjeg društva

Na početku gostovanja ministrica se osvrnula na brojke, odnosno broj upisanih u vrtiće, ali i prvačića upisanih u osnovne škole u Kantonu Sarajevo.

Bez listi čekanja za upis u vrtiće

Kao veliki uspjeh ističe to da u KS ne postoje liste čekanja u vrtiće, što je postignuto kroz dobar program sufinanciranja.

"U protekle četiri godine smo zajedno marljivo radili, i programom omogućili porodicama da po povoljnijim uslovima upišu dijete u vrtić. Sada to veliki broj njih može priuštiti", naglasila je, dodavši da je u poređenju sa oko četiri hiljade upisanih u vrtiće ranije, sada ta cifra porasla na više od 10 hiljada.

Govoreći o tome šta je ključna novina u novoj školskoj godini, kaže da je to dobrobit učenika, a posebna pažnja je na strukovnim i tehničkim školama.

"Nakon što smo tri godine radili na implementaciji kurikularne reforme, i prvi smo kanton koji je to uradio, možemo reći da smo u ovoj školskoj godini dodatnu pažnju posvetili srednjim tehničkim i strukovnim školama. Imali smo zastarjele nastavne planove i programe, okupili smo radne grupe koji su izradili nove predmetne kurikulume, posebno za zanimanja koja su zabilježila značajne promjene, tako da se približavamo standardima koje imaju učenici u razvijenim dijelovima svijeta, po pitanju praktične nastave, i približavamo se konceptu dualnog obrazovanja, gdje se jedan dio realizira kod poslodavaca i za to postoji naknada", pojasnila je.

Kada je u pitanju dobrobit učenika, kazala je da je obavljeno niz stručnih usavršavanja putem kojih je osvijetljeno pitanje dobrobiti, a što je okarakterizirala centralnim pitanjem u svijetu u kojem živimo.

Posebno ističe interes za obrazovanje u deficitarnim zanimanjima. Napominje da je kroz dugogodišnji program stipendiranja za učenike koji se educiraju za deficitarna zanimanja postigli da nema škola za koje nema interesa.

"Kvote kreiramo u skladu sa širom zajednicom, akademskom zajednicom i poslodavcima. Jer jedan dio učenika će nastaviti obrazovanje, drugi tražiti zaposlenje. To moramo komunicirati na oba nivoa i upravo tako kreiramo kvote i one se popunjavaju, nema mnogo upražnjenih mjesta", naglasila je.

Dodaje da dobro gimnazijsko obrazovanje ostaje u interesu u Kantonu Sarajevo, koji je centar nevladinog sektora, medicinski centar, akademski, centar vlada, istraživački centar itd., pa je stoga važno da broj upisanih učenika u gimnazijskom obrazovanju ostane stabilan.

Kažnjavanje kao stari koncept kojeg struka odbacuje

Tokom gostovanja otvorena je i tema Pravilnika o vođenju evidencije o neprihvatljivim oblicima ponašanja, za koji kaže da je starija tema, te da je obrazovna zajednica imala priliku da se upozna s okvirom koji nudi pravovremeno prepoznavanje faktora kojima može biti ugrožen interes djeteta.

"Profesionalci koji rade s djecom imaju priliku da vide mnoge stvari koje se ne vide u društvu kada nema odraslih, a ni kod kuće. Zbog toga Kanton Sarajevo ne od prošle nego unazad sedam-osam godina intenzivno razvija okvir unutar kojeg može ponuditi dobra rješenja, da blagovremeno primijetimo kada dijete šalje signale upomoć, da mu se pruži podrška, da napustimo stari sistem kažnjavanja, jer to je bila neka vrsta sintagme koja se prožimala u javnosti. To su stari koncepti koji se u razvijenom svijetu ne upražnjavaju, struka ih odbacuje. Prvenstveno mora biti pružanje stručne podrške učeniku koji pokazuje određene pozive upomoć - bilo da to pokazuje kroz neprihvatljivo ponašanje ili neke druge okolnosti", naglasila je.

Kada učenik dođe u školu napušta svoju primarnu sredinu i provodi vrijeme u školi sa vršnjacima i nastavnicima, ističe ministrica uz naglasak da je to "izvrsna prilika da napravimo prave intervencije, da osnažimo jake strane karaktera, prepoznamo talente i sa njima radimo, i kada primijetimo kada treba reagovati da reagujemo".

Odgovarajući na pitanje o neslaganjima koja su bila prisutna u priči o pravilniku, kada je za šest tačaka pravilnika nadležna agencija kazala da narušavaju privatnost, ministrica navodi jedan primjer.

"Jedan zanimljiv je ako primijetite modrice na djetetu - to je indikator kojeg pamtim, izgleda da su modrice neka vrsta privatnosti. Ja se ne mogu složiti s tim, ni kao ministrica niti kao profesionalac. Uvijek ću zagovarati da dijete ne može biti izloženo nekoj vrsti zlostavljanja", podvukla je.

Dodaje da je pravni status pravilnika u potpunosti na snazi, a štiti i profesionalce u sistemu koji takođe mogu primijetiti određene vrste rizika i pravilno reagovati na njih.

Osvrnula se i na nedavni slučaj međuvršnjačkog nasilja u Tuzli, naglasivši da "ne postoje imune zajednice niti u potpunosti otporne školske zajednice, porodice na pošasti današnjeg društva".

"Kada se desi neko stradanje niko nije tu da da mišljenje stručno ili neko drugo, nego se pitamo 'šta smo mogli uraditi?'. Imamo još puno posla i u KS a vjerujem i drugim kantonima, koji treba da osigura našoj djeci stabilan okvir za odrastanje, dijalog s roditljima je otvoren, da nam se ne bi dešavali slučajevi kakav smo nažalost imali u Tuzlanskom kantonu. Moramo raditi na prevenciji da pravovremeno prepoznamo ko bi mogao biti na riziku da napravi jedan takav incident", poručila je.

Opširnije gledajte u videu gostovanja

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad