Mladi kroz igricu poručili šta za njih znači "mir": Ono što misle političari i starije generacije upravo ih tjera iz BiH

Na samom početku gostovanja, kazala je kako na svojim radionicama govore o miru na jedan drugačiji način - miru koji nije samo odsustvo oružja i sukoba, već miru koji podrazumijeva tehnološki napredak, održiv razvoj, potiče kreativno promišljanje, potiče kreativnost i ono najvažnije,, ističe, koji se zalaže za participaciju različitih glasova, osobito mladih ljudi u svim procesima odlučivanja.

"Doveli smo pojam mira do apsurda, a mladi ih doživaljavaju kao isprazne poruke"

Kreacija same igrice počeka je tako što su učenici na jednoj igrajućoj ploči rekli šta je za njih mir i kako misle da se mir treba razvijati.

"Nažalost, mi danas u Bosni i Hercegovini smo mnoge jako važne termine i pojmove za općenito-demokratsko građanstvo, a onda i za mirovno obrazovanje, doveli do nekog apsurda gdje mladi doživljavaju da su to neke isprazne poruke i priče. Mir je zapravo nešto što mladim ljudima daje mogućnost da ostvare svoj puniji potencijal. Evo, ja neću govoriti o svim pravilima igre, ali mislim da će i gledateljima biti interesantno da mi na početku igre imamo jednu glavnu igraću ploču po kojoj se kreću igrači naše igre. Svaki igrač ima svoj igraći distrikt i njegov ili njen zadatak je da razvija privredni potencijal svog distrikta, da jača njegov pametni i tehnološki napredak, da radi na politikama održivog razvoja, da potiče kreativnu ekonomiju, da koristi kulturnu baštinu, da stvori prepoznatljive brendove na tržištu. I to je ono što mladi ljudi rade, razvijaju svoje distrikte i tu se u dobrom napretku, u razvoju, u tim nekim postignućima koji su i lokalni, istovremeno i globalni, oni međusobno natječu, oni rade i jedni s drugima, ali isto tako nastoje biti bolji u odnosu na druge. Međutim, imaju priliku za razvoj samo dok na glavnoj igraćoj ploči imaju stanje mira. Ako samo jedan igrač stane na polje rata, svi igrači gube sve svoje resurse i ljude. Tada oni moraju zaustaviti svoj privredni razvoj i zajedno se boriti da sačuvaju mir. A to čine uz pomoć vojske mira, a te su vojske empatija, dijalog, uvažavanje, različitosti i briga za okoliš", navela je.

Šta je za mlade mir?

Istakla je kako su mladi ljudi jasno rekli što je za njih mir.

"Za njih je mir prilika da razviju i privredni potencijal svojih lokalnih zajednica, ali i da ostvare svoj individualni, lični, osobni maksimalni potencijal. I zaista mislim da mladi ljudi u BiH, kao i svi mladi ljudi i naša generacija, pogotovo ove nove generacije, oni nemaju vremena da čekaju dok se mi sjetimo, da razgovaramo o tome kako im osigurati perspektivnu budućnost. Oni odlaze, postaju nezadovoljni, više ne vjeruju u napredak i prosperitet. Zato mi ne trebamo kreirati za mlade, i upravo to smo učinili sa ovom igrom, nego kreirati sa mladima. Mi smo radili u laboratorijama sa 370 djece, koji su zajedno s nama, odnosno mi s njima, kreirali ovu poruku mira. Mladi ljudi žele da ih se pita, mladi ljudi žele da ih se sasluša, mladi ljudi žele da se njihov glas i njihovo mišljenje uvaži, mladi ljudi žele biti su kreatori odgovornih, razvojnih politika, a sve to je mir", naglasila je.

Mladi odlaze jer su razočarani što čekaju na konkretne poteze odraslih

Kada je u pitanju ratna retorika koju svi građani, pa i mladi, slušaju pa skoro svakodnevno u javnom prostoru, prof. Kešić kaže da ih to svakako straši, ali ih u većoj mjeri ih čini razočaranim u ove generacije koje trenutno vode politiku.

"Oni prosto znaju da mogu više i bolje i onda nekako nastoje pronaći neko društvo koje će adekvatnije odgovoriti na njihove potrebe. Tako da mislim da uz tu neku i strah i nepovjerenje i brigu za budućnost, oni također vide jedno razočarenje da nove generacije ne znaju to prevazići. Mislim da je problem u tome da nedovoljno znamo o miru. Bez obzira što se mnogo priča o miru i izgradnji povjerenja, izgradnji mira, nedovoljno mi o tome znamo. Mi kontinuirano govorimo o povezivanju ljudi, o susretima, a mir zahtijeva mnogo više od toga. Dakle, evo mi ako gledamo kako je svijet, ako ćemo se voditi onim da je nekako odluka i vizija svijeta, ono što su rekle Ujedinjene nacije, i ako gledamo s tim kako uopće gradite mir, vi ne možete graditi bilo šta ako nemate viziju kako to treba izgledati. Tako da sve počinje od zajedničke vizije budućnosti. Ujedinjene nacije, dakle sve države svijeta su vrlo jasno rekle koja je to vizija mira. To je vizija mira predstavljena u agendi mladi, mir i sigurnost, koja jasno kaže da ona polazi od aktivnog učešća mladih ljudi u svim procesima odlučivanja", rekla je Kešić.

Prijeko potrebna reforma obrazovanja kako bi privukla i nastavnike i učenike

Govorila je i o tome koliko je prijeko potrebna reforma obrazovanja u BiH i načinu na koji zainteresovati učenike za školu i učenje.

"Kada bude zabavno, kada budemo došli do situacije da nastavnik ili nastavnica jedva čeka da uđe u učionicu i neki sadržaj obradi s učenicima, tada će se sigurno povećati i njihovo interesovanje da uđu u učionicu i zajedno s tim nastavnikom ili nastavnicom istražuju. Opet ponavljam, teško je govoriti drugima kako da rade svoj posao, sigurna sam i da ministarstvo radi sve što može, da inoviraju obrazovanje u skladu s onim što imamo kao ograničene resurse. To je javni budžet koji nema mnogo izdvajanja za obrazovanje. Ali nije to samo problem Bosne i Hercegovine. Svugdje je u svijetu obrazovanje jedan veliki administrativni aparat. On se kao takav, kao veliki, sporo mijenja. Veliki je broj ljudi koje trebate obučiti za najmanju promjenu u učionici. S druge strane, veliki je broj krajnjih korisnika, pritom nemate finansijski povrat investicije, bar ne u onom kratkom periodu kao što se dešava s nekim drugim ministarstvima, kada dođu subvencije za otvaranje male privrede, dakle mini biznisa i sl. Ono što svi trebamo vidjeti jeste da reforme obrazovanja ne budu prepisivanje praksi bez da razgovaramo o tome koje su potrebe našeg obrazovnog sistema i našeg društva i kako te dobre prakse iz cijelog svijeta prilagoditi našim učionicama i školama. Bolje je krenuti od manjih zahtjeva, ali biti siguran da ćemo ih potpuno realizirati, nego pisati nastavni plan i program da izgleda dobro kada se čita, a nešto potpuno drugo raditi u učionici", kazala je.

(Ne)Inovativne metode u ulionicama

Istakla je kako je veoma važno uložiti u nastavnike i nastavnice, a to ne podrazumijeva samo da ne brinu o esencijalnim pitanjima.

"Svakako bolji životni standard za njih, kvalitetnije, adekvatnije plaće za rad, manje učionice, broj učenika adekvatan da se nastavnik može posvetiti, zaista svakom djetetu, podrška u vidu asistenta za nastavu djetetu s različitim spektrom poteškoća, ali jako je važno ulagati u stručno usavršavanje. Nastavnicima treba pokazati kako, i ja sam imala priliku i biti i voditi nekoliko stručnih usavršavanja, vidim da nastavnici žele da upoznaju nove metode, žele vježbati kako da ih primijene u svojim učionicama i kada dobiju pozitivnu, povratnu informaciju, oni se jako raduju odlasku u učionicu i to onda se osjeti i na njihovim učenicima. Dakle, veoma je važno da se reforme obrazovanja usmjere na sam pristup obrazovanju, na inovativne metode rada, a onda možemo pričati i o nastavnim jedinicama, i o ishodima učenja, i o školskoj infrastrukturi. Često nam ulaganje obrazovanja znači obnovu ograda, fasada, škola, svakako je potrebno. Moramo omogućiti neke uslove života i rada, dostojanstvene, kako bi svi mogli pohađati nastavu, kako bi djeca bila sigurna i zaštićena u školama, i nužno je da reforme ipak krenu od promjene pristupa i uvođenja inovativnih metoda rada", zaključila je.

Detalje pogledajte u videu:

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad