Oni koji se danas školuju - pitanje je kakvim se penzijama mogu nadati. A još veće pitanje je kakvo znanje dobijaju i hoće li im u budućnosti stečene diplome biti priznate. Nadležna tijela u susjednoj Hrvtaskoj već su počela propitivati validnost diploma, što bi bivšim studentima iz BiH moglo otežati zaposlenje, koje vodi do kakve-takve penzije.

Godinama se u BiH govori o dijelu privatnih fakulteta na kojima se znanje kupuje novcem, za novac možeš biti šta poželiš, pa čak i ljekar.

Najtraženija zanimanja u BiH: “Primanje u ovom sektoru veće od standarda EU”

“Ja bih ipak medicinu. Imamo li medicinu? Imamo medicinu. Medicina ti je hiljadu i pol maraka. Znate šta ja sam došao s miljom spreman. Hajde da vidi nastavničko vijeće. Može, ali da ga malo propitamo”, razgovor je iz čuvenog Nadreality show-a.

Godinama nakon Nadreality showa, struka javno propituje problem.

“Olako davanje akreditacija nekim univerzitetima u BiH, privatni, koji su izjednačeni sa javnim univerzitetima, a nemaju ni deseti dio kvaliteta koje imaju javni univerziteti u BiH”, problemi su koje je rekotor UNSA Rifat Škriljelj pobrojao gostujući na N1.

“Ne funkcionira sistem naprosto. Mi imamo akreditiranje visokoškolskih organizacija s jedne strane kojim se bave državne agencije za razvoj visokog obrazovanja, s druge strane imamo licenciranja, odnosno izdavanje dozvola za rad visokoobrazovnih institucija. A da ne govorim o Ministarstvu civilnih poslova koje naprosto smatra da nema nikakve dogovornosti za ono što se u visokoškolskom obrazovanju dešava, a mi iz sektora visokog obrazovanja smatramo da je Ministarstvo civilnih poslova jako odgovorno za stanje u kojem se nalazimo”, dodao je Mirko Puljić, rektor Sveučilišta Vitez.

“Životna priča Bosanca kao iz Hollywooda”: O Žugoru pišu i njemački mediji

Kvalitet visokog obrazovanja je upitan i nadležnim tijelima u Hrvatskoj zbog čijih odluka bi probleme mogli imati bivši studenti koji bi se željeli zaposliti u susjednoj zemlji.

“Republika Hrvatska je nedavno izmjenila Zakon o priznavanju inozemnih kvalifikacija. Republika Slovenija ima drugi pristup. Oni su u potpunosti obustavili procedure priznavanja i bojim se da time zapravo više upozoravaju nas u BiH da naš sustav obrazovanja nije dovoljno kvalitetan da bi kao takav bio prepoznat na međunarodnom planu”, rekao nam je Marko Antonio Brkić sa Sveučilišta u Hercegovini.

A sa njegovim stavom nisu saglasni u Agenciji za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvalitete BiH. Ističu da su brojni državljani Hrvatske stjecali diplomu u BiH i da bi to mogao biti razlog nove odluke Agencije za znanost i visoko obrazovanje Republike Hrvatske. Ipak, nisu sigurni da li se to odnosi na stjecanje diploma u dijelu privatnih visokoškolskih ustanova.

“Možda neko iz ovog ili onog razloga sumnja, ali veliki broj i dužnosnika u R. Hrvatskoj je završio određeni nivo obrazovanja u BiH i ne vidim ja da je to sporno”, naveo je prof.dr. Enes Hašić iz Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH.

Iz Agencije ističu da bi se problem mogao riješavati smanjenjem broja visokoobrazovnih institucija.

“Naime u jednom trenutku BiH imala je 53 visokoobrazovne institucije. BiH sad ima 39 akreditiranih institucija, već je došlo do smanjenja. Očekivati je da taj trend smanjenja broja institucija koja se bavi visokim obrazovanjem bude sve manji i manji”, dodao je Hašić.

A u međuvremenu slegnuti ramenima na upitne diplome u dosijeima brojnih rukovodećih i drugih službenika zakonodavne i izvršne vlasti na svim nivoima. I to opet – sve po zakonu.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad