Na jučerašnjoj posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) obratio se i lider HDZ-a Dragan Čović, a njegov nastup je izazvao buru komentara. Biskupskoj konferenciji Bosne i Hercegovine nije moguće reagirati na brojne izjave i aktualna događanja u društvu, pa tako ni na njegov istup, no ovom prilikom, u odgovoru za N1, podsjećaju na svoje ranije stavove.
Biskupska konferencija je tijekom godina zauzimala jasne stavove u vezi sa stanjem u društvu i davala poticaje izgradnji mira utemeljenog na pravdi u ovoj zemlji.
“Prema crkvenim podacima sa prostora entiteta RS protjerano oko 140.000 katolika”
Kada je riječ o stanju u entitetu RS, tajnik Biskupske konferencije u BiH Ivo Tomašević podsjeća na pismo koje je, 8. veljače 2016. u ime svih članova, uputio tadašnji predsjednik Biskupske konferencije kardinal Vinko Puljić tadašnjem patrijarhu srpskom gospodinu Irineju.
Pismo je bilo reakcija na izjave patrijarha Irineja tijekom proslave „Dana RS-a“ u Banjaluci, 9. siječnja 2016. U spomenutom pismu, između ostalog stoji:
“Izjavili ste da je ‘Republika Srpska, utemeljena na istini Božjoj, na pravdi Božjoj’? Teško da ikome s ovih prostora, a pogotovo Vama, mogu biti nepoznate u nebo vapijuće činjenice koje su u potpunoj suprotnosti s tom tvrdnjom. Budući da pišem u ime Biskupske konferencije BiH, neću navoditi stradanja svih ljudi, iako su ona uistinu velika, nego ću spomenuti samo nekoliko činjenica u vezi sa stradanjima Katoličke Crkve na prostorima današnje Republike Srpske napominjući da su ta stradanja bila još veća jer su se srpske oružane postrojbe, nakon Daytonskog sporazuma, morale povući s pojedinih dijelova Bosne i Hercegovine koji danas pripadaju entitetu Federacije BiH. Dopustite da Vas podsjetim na trogodišnje opsjedanje glavnoga grada BiH Sarajeva od strana bivše JNA i srpskih oružanih formacija. Sve sam to i osobno proživio zajedno sa svim građanima koji su, bez presude i krivice, kažnjeni na svakodnevno granatiranje, ubijanje iz snajpera, ranjavanje, žeđu, glad, hladnoću…”, stoji, između ostalog, u pismu.
U njemu se napominje i da je prema crkvenim statističkim podatcima, s prostora koji danas obuhvaća bosanskohercegovački entitet Republika Srpska nasilno protjerano iz svojih domova oko 140.000 katolika.
“Za sve spomenute zločine još niko nije osuđen na nekom od sudova Republike Srpske”
“Tako je npr. u 15 župa Derventskog dekanata prije rata živjelo gotovo 50.000 katolika koji su tijekom rata u golemoj većini protjerani pa ih je nakon rata ostalo tek oko tisuću. Posebno je bolna činjenica da su se ubijanja, progoni i oduzimanje ljudskih i građanskih prava nesrpskom stanovništvu, pa tako i katolicima, događali i u onim dijelovima koji su bili sasvim pod kontrolom srpskih vlasti i gdje nije bilo ratnih sukoba. Tako je na području banjolučke općine, u kojoj nije bilo nikakvih oružanih sukoba niti ratnih događanja i u kojoj su apsolutnu vlast imali srpski predstavnici, a Banja Luka je i moj rodni grad i rodni grad banjolučkoga biskupa Franje Komarice, ubijeno 122 katolika. A više od 90% tamošnjih katolika, te svećenika, redovnika i redovnica, uključujući i majku i najbližu rodbinu biskupa Komarice i moje najbliže, protjerani su iz svojih domova. Sve do sada se najveći broj tih prognanika unatoč njihovom upornom inzistiranju nije uspio vratiti i ostati u svojim župama i na svojoj očevini”, stoji u spomenutom pismu kardinala Puljića patrijarhu Irineju u kojem se potom nabrajaju brojni zločini te dodaje da za “sve spomenute zločine i još puno više nespomenutih teških zločina, koliko je meni poznato, nitko nije osuđen na nekom od sudova Republike Srpske“ nego se „istina uporno prešućuje i iskrivljuje“ te se „umjesto žrtava, štite i pomažu zločinci”.
Na kraju spomenutog pisma stoji da je u Bosni i Hercegovini odavno zavladala logika jačega i logika moćne većine dok iza onih manje brojnih, bez obzira o kome riječ, na žalost, nitko ne stoji.
“Dok te manjine većina pritišće, dotle ih se sjete iz vlastitoga naroda samo onda kada treba prebrojavati njihove žrtve da bi se opravdala nepravda učinjena drugima na nekom drugom prostoru. Zar ne bismo trebali pozivati sve moćnike, pa tako i one iz svoga naroda, da govore i postupaju po istini i pravdi prema svima i da rade na ispravljanju počinjene nepravde? Zar smijemo, pozivajući se na neku nepravdu u prošlosti ili sadašnjosti na ovom ili nekom drugom mjestu, blagoslivljati nepravdu koja se danas čini nedužnim ljudima iz drugih naroda i biti potpora vlastodršcima koji tu nepravdu čine da bi se, pod krinkom ljubavi prema svom narodu, obogatili i gradili svoju vlast na pijesku ovozemaljštine umjesto na hridi Božje pravde? Zar nam ne bi trebalo iznad svega biti važno spasenje njihovih duša koje su, zbog laži i nepravdi koje uporno čine te njihove nespremnosti na kajanje i popravak, u velikoj opasnosti da odu u vječnu propast? Ne pothranjuje li se takvim postupcima ekstremizam svake vrste i otvara prostor za neku novu nepravdu kada ojačaju (a možda budu i izmanipulirani) oni koji su sada slabiji?”, stoji u spomenutom pismu u kojem kardinal Puljić također ističe kako je uvjeren da bi i pravedni mir odavno bio izgrađen da nema onih koji podupiru rušitelje mira i nagrađuju razaratelje ove zemlje, a kažnjavaju žrtve rata.
“Što se kani sa ovom zemljom, njenim narodima i stanovnicima?”
Također, Ivo Tomašević ističe i da su članovi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, okupljeni na svom redovitom zasjedanju, 20. studenog 2020. u Sarajevu uputili „Poziv potpisnicima i svjedocima Daytonskog sporazuma i svima zaduženima za njegovo provođenje u povodu njegove 25. obljetnice“.
U spomenutom pozivu, između ostalog stoji da spomenuti sporazum nije u praksi omogućio: ravnopravnost među pripadnicima tri naroda i nacionalnih manjina na području cijele zemlje; zagarantirani održivi povratak mnogim prognanim i izbjeglim ljudima; nadoknadu uništene i opljačkane imovine brojnim građanima i vjerskim zajednicama u zemlji.
Nažalost, nastavljaju oni, Dejtonski mirovni sporazum omogućio je da se tijekom svih ovih godina održavaju i podržavaju međusobni sukobi – drugim sredstvima – osobito među političarima, pravnicima, predstavnicima medija te na području obrazovanja mladih generacija, s višestrukim pogubnim učincima po građane i cjelokupno društvo u našoj zemlji“.
U spomenutom pozivu također biskupi pišu: „Sada, nakon 25 godina, sa žalošću i opravdanim negodovanjem moramo ustvrditi da se ovaj Sporazum, nažalost – kroza sve protekle godine – više koristio kao opravdanje i alibi za očuvanje i ozakonjenje raznih ranijih i novijih nepravdi, a mnogo manje za izgradnju istinskog, trajnog mira, utemeljenog na pravdi i jednakim pravima za sve.”
U njihovom pismu stoji i to da se nakon svih ovih godina može ustvrditi sljedeće:
“Izostala je od domaćih i stranih dužnosnika, zaduženih za provođenje Sporazuma, nužno potrebna dostatna politička, pravna i materijalna pomoć povratku i održivom ostanku čak nekoliko stotina tisuća domaćih katolika – uglavnom pripadnika konstitutivnog (barem na papiru!) hrvatskog naroda”, navode oni u pozivu.
“Skoro cijela katolička populacija u jednoj polovini zemlje – u entitetu Republika Srpska – je iskorijenjena, a u drugoj polovini, u entitetu Federacija BiH ona se kontinuirano smanjuje, poglavito zbog odlaska mladih iz zemlje pa i cijelih obitelji – najčešće zbog kriminala, korupcije, političkih sebičnih nadmudrivanja u zemlji i slabog vrednovanja stručnog rada”, stoji u pozivu nadležnim povodom 25. obljetnice Djetonskog mirovnog sporazuma, a kojeg su pisali članovi Biskupske konferencije BiH.
U pozivu potpisnicima i svjedocima Daytonskog sporazuma i svima zaduženima za njegovo provođenje navodi se i to da nazočnost međunarodnih predstavnika i institucija svih poratnih godina, zbog njihove nedovoljne učinkovitosti na planu napretka zemlje prema stabilnom miru i uključivanju u poželjne europske integracije, nužno tjera na pitanje: “Što se kani s ovom zemljom, njezinim narodima i stanovnicima?”, podsjećaju iz Biskupske konferencije BiH kao odgovor na upit o jučerašnjem istupu predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića na posebnoj sjednici NSRS.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!