Mujanović: Svi će tvrditi da su pobjednici, ali kako opravdati mandat uz toliki gubitak glasova?

„Izuzetno je teško govoriti o bilo kakvim ‘pobjednicima’ na današnjim općim izborima u Bosni i Hercegovini, čak i ako postoje jasni gubitnici“, napisao je Mujanović.

Analizu je objavio tokom izborne noći, na osnovu tada dostupnih preliminarnih rezultata. Navedeni procenti promjene broja glasova predstavljaju njegove izračune u trenutku objava, a sam naglašava da će procjene trebati ponovo razmotriti kada budu poznati konačni rezultati.

Ipak, smatra da je već sada upitno kako stranke koje su izgubile značajan dio ranijeg broja glasova mogu tvrditi da su dobile snažan mandat građana.

„Svi će tvrditi da su pobjednici. I možda to jesu u najužem smislu te riječi“, naveo je.

SDA prva, veliki pad kod SNSD-a, HDZ-a i DF-a

Prema Mujanovićevim tadašnjim izračunima za izbore za državni parlament, SDA je ponovo osvojila najviše glasova u zemlji, ali približno devet posto manje nego 2022. godine.

Za SNSD navodi pad od oko 20 posto, odnosno više od 53.000 glasova, a za HDZ BiH gubitak od gotovo 29 posto.

Demokratska fronta je, prema njegovoj računici, izgubila gotovo 54.000 glasova, odnosno oko 53 posto ranijeg broja. Za zajedničku listu SP–DEMOS navodi pad od približno 56 posto, najveći među strankama i listama koje su, prema preliminarnim podacima na koje se poziva, ipak osigurale najmanje jedan mandat u državnom parlamentu.

Ti gubici, upozorava, neće nužno oslabiti njihov položaj u institucijama. Za SNSD procjenjuje da bi mogao dominirati Narodnom skupštinom Republike Srpske, dok bi u državnom parlamentu zadržao isti broj mandata.

Nizak odziv zato smatra glavnom pričom izbora.

„Posebno na izborima s niskim odzivom, neglasanje je uvijek de facto glas za postojeće strukture vlasti“, ocijenio je.

Velika koalicija na državnom nivou?

Mujanović kao možda najizgledniju opciju za formiranje vlasti na državnom nivou vidi koaliciju SDA, HDZ-a BiH i SNSD-a, uz moguće učešće SDP-a.

Ne isključuje mogućnost da konačna raspodjela mandata omogući većinu bez SNSD-a. Međutim, očekuje da bi se HDZ BiH tome protivio zbog dugogodišnjeg savezništva s Miloradom Dodikom.

U Republici Srpskoj procjenjuje da bi SNSD, zahvaljujući slabom odzivu birača, mogao formirati vladu s manje koalicionih partnera nego 2022. godine.

Za Federaciju BiH izdvaja dvije opcije koje su, kako navodi, spominjali visoki zvaničnici SDA: saradnju SDA, DF-a i Stranke za BiH ili veliku koaliciju sa SDP-om.

U oba slučaja očekuje učešće HDZ-a BiH. Smatra da su izmjene koje je visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo 2022. dodatno učvrstile položaj te stranke u Domu naroda Parlamenta FBiH, a time i njen utjecaj na formiranje federalne vlasti.

Snažan rezultat SDA u Sarajevskom i Tuzlanskom kantonu, prema njegovoj procjeni, čini mogućom i kombinaciju SDA–DF–SBiH uz HDZ, u kojoj bi SDP i Trojka ostali izvan vlasti.

Hoće li SDA i DF zamjeriti Efendiću?

Jednom od najvećih nepoznanica smatra odnos SDA i DF-a prema lideru Stranke za BiH Semiru Efendiću.

Mujanović pretpostavlja da je više od 130.000 glasova koje je Efendić imao u trenutku njegove analize moglo presudno utjecati na ishode utrka Bakira Izetbegovića i Slavena Kovačevića. Pita hoće li mu SDA ili DF to zamjeriti i kakve bi posljedice to moglo imati za koalicione pregovore.

Rast Stranke za BiH od više od 42.000 glasova istovremeno opisuje kao moguću „Pirovu pobjedu“. Pretpostavlja da je najveći dio tog povećanja došao od nekadašnjih birača DF-a, ali takav prelazak nije moguće potvrditi samo na osnovu zbirnih rezultata.

Prema njegovoj ocjeni, istovremeni ulazak predstavnika SNSD-a i HDZ-a BiH u Predsjedništvo uspostavio bi ono što naziva „antidržavnom većinom“, zbog čega bi politike važne biračima SBiH i DF-a bilo teže ostvariti.

Otvara i pitanje opstanka Izetbegovića na čelu SDA nakon drugog uzastopnog poraza u utrci za Predsjedništvo. Izetbegović je u međuvremenu javno priznao poraz i čestitao Denisu Bećiroviću.

Tehnologija kao napredak, pad HDZ-a pod lupom

Primjenu novih izbornih tehnologija Mujanović ocjenjuje velikim uspjehom, uprkos manjim poteškoćama. Smatra da su doprinijele pouzdanijem procesu i bržoj dostupnosti rezultata.

Posebno izdvaja pad broja glasova HDZ-a BiH na kantonalnom nivou. Prema njegovim tadašnjim izračunima, riječ je o približno 47 posto u Zeničko-dobojskom, 33 posto u Srednjobosanskom, 22 posto u Zapadnohercegovačkom, 14 posto u Hercegovačko-neretvanskom i 12 posto u Posavskom kantonu.

Taj pad povezuje s većom pouzdanošću i transparentnošću glasanja te iznosi tvrdnju da je HDZ BiH u ranijim izbornim ciklusima imao najveću korist od izbornih prevara. Sam pad broja glasova, međutim, nije dokaz ranijih prevara niti omogućava utvrđivanje njihovog obima.

Mujanovićeva centralna poruka ostaje da će stranke vjerovatno proglasiti pobjede i pozivati se na podršku građana, iako su mnoge izgubile značajan dio glasova. Konačni rezultati pokazat će raspodjelu mandata, dok će koalicioni pregovori odrediti buduću vlast, čiju će širinu podrške birača, smatra on, biti teško poistovjetiti sa stranačkim proglašenjima pobjede.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad