Situacija sa klimatskim promjenama je nešto o čemu pričamo svaki dan, sedmicu. No, o tome ćemo govoriti u sedmicama i sedmicama i godinama i godinama u budućnosti. Svi govorimo o srednjem porastu temperature od 1.5 stepeni, ali također razgovaramo o tome šta možemo da uradimo. Neki gradovi u svijetu usvajaju nešto što se zove glavni službenik za vrućinu. Atina je bila prvi grad u Evropi koji je imao tu poziciju, a Eleni Myravili je bila prvi glavni službenik za vrućinu u Atini. Sada je glavni službenik za vrućinu pod programom Ujedinjenih Nacija za naselja. O ovim, ali i drugim temama povezanim s klimatskim promjenama govori u ekskluzivnom intervjuu za N1.

“Znamo da su posljednjih sedam godina bile najtoplije godine na svijetu. Samo očekujemo da će biti gore. Dakle, gradovi su posebno loši za ovu novu vrstu vremena. Klimatske promjene su bile posebno, klimatske promjene u smislu ekstremne vrućine, bile su posebno teške za urbane centre jer način na koji su naši gradovi izgrađeni, oni zahvaćaju toplinu, skladište je i emituju noću. A ovo je stvarno jako loše za naše zdravlje i tijelo jer naša tijela noću moraju da se opuste i rashlade. To je zaista teško izvesti u urbanim centrima. Izlaže ljude sa ranjivostima još više u gradu nego izvan grada. Zato sam htjela da se vratim i vrlo kratko završim ovaj odgovor, time da kažem da je nekako zanimljivo da se mi u Evropi zagrijavamo dvostruko brže od globalnog prosjeka. Dakle, sada smo rekli da je svijet dostigao 1.2. Naučnici se manje-više slažu oko 1.1 do 1.2 stepena Celzijusa više od predindustrijske ere. No, u Evropi smo se već zagrijali za 2.2 stepena Celzijusa iz predindustrijske ere, što je veoma, veoma zastrašujuće i nešto o čemu bismo trebali ozbiljno da razmislimo o tome kako se nosimo sa našim gradovima u budućnosti”, kazala je Myravili za N1.

U vrijeme kada Velika Britanija bilježi najtopliji juni u posljednjih 140 godina i kada se bilježi rast temperature od 3.5 stepeni u odnosu na prethodne periode Myrivili upozorava da Evropa godišnje zbog vrućina gubi nekoliko desetina hiljada ljudi. Prema njenom mišljenju vrućine su opasnije od bilo koje druge opasnosti do koje dovode klimatske promjene.

“Podizanje svijesti je zaista važno jer još uvijek ne shvatamo da je ekstremna vrućina ubica broj jedan od svih ekstremnih vremenskih pojava u našim zemljama širom svijeta. Ali za Evropu posebno, ponoviću 2022. bila je jedna od najtoplijih godina koje smo doživjeli u Evropi. Vrsta mortaliteta koji smo imali od 2022. bila je minimalno 15.000, negdje između 15 i 20.000 ljudi koje smo izgubili zbog vrućine. Glede ljudi koje smo izgubili u odnosu na druge pojave, poput ekstremne hladnoće, ekstremnih poplava, sve druge vrste fenomena su beznačajne u odnosu na brojku ljudi koju gubimo zbog vrućine. Dakle, ovo je zaista važno. Ipak, šokantno mi je koliko malo donosilaca odluka i kreatora politike kreira pravu vrstu mjera i priprema gradove i stanovništvo da shvate koliko je sadašnja vrućina drugačija za naša tijela, da naša tijela nisu stvorena za ovu vrućinu i koliko je opasna za naše zdravlje. Dakle, ovo je zaista važno pitanje. Moramo dobiti ljude, gradonačelnike, ministre, premijere, kao i sve vrste donosilaca odluka, ljude koji su arhitekte, ljude koji se bave urbanizmom, cijeli spektar ljudi, bilo ko može da počne zaista mijenjati način na koji pristupamo spašavanju ljudi za vrijeme vrućina, ranjivih ljudi za vrijeme vrućina, ali i brige da naši gradovi budu hladniji”, poručila je Myravili.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad