Zbog retorike političara koja ponovno potiče strah kod građana, posebno u sredinama koje su pretpjele najveće ratne zločine, ratne rane teško zacjeljuju. Osim političara, nekažnjeno prolaze i oni koji veličaju ratne zločince. U gradu u kojem su nekada Bošnjaci bili većinski narod, danas ih živi svega 700 na području cijele općine Foča. Bošnjaci ističu da ih murali ratnim zločincima ih vrijeđaju i podsjećaju na devedesete godine.

Foča. 26 godina poslije rata. Mural Milorada Pelemiša, bivšeg komandanta 10. diverzantskog odreda pri Glavnom štabu Vojske Republike Srpske, čiji su pripadnici ubili najmanje 1.000 Bošnjaka na vojnoj ekonomiji Branjevo. Pet bivših pripadnika ovog odreda Sud BiH osudio je na ukupno 122 godine zatvora. Pelemiš je u Hagu svjedočio u odbrani Ratka Mladića rekavši da nije naredio strijeljanja u Branjevu. Samo nekoliko metara dalje mural Ratka Mladića – prvostepeno osuđenog za genocid i druge ratne zločine u BiH, te mural Dragoljuba Draže Mihailovića – ratnog zločinaca osuđenog zbog ratnih zločina u Drugom svjetskom ratu.

“Što se tiče murala mi svoj grad uređujemo onako kako mi mislimo da treba i da tu nema nacionalnog vrijeđanja”.

“Mislim da je za mlađe generacije veliki problem, a mi srednjih godina ko ima posao tu ga sve drži”.

N1: Ima li života i suživota u Foči? – “Života i suživota? Bilo i biće uvijek”.

“Ja mislim da stvarno rukovodstvo Opštine Foča i prije i sada i ubuduće da se ponaša korektno prema povratnicima. Sada neću da kažem kako se ponašaju vlasti u FBiH na lokalnom ili drugim nivoima prema povratnicima koji su Srbi. Ja sam izbjeglica iz Sarajeva, ja bih volio da i sada živim u Sarajevu, ali rat se desio i idemo dalje”, kažu stanovnici Foče.

Šerif Halilović preživio je pakao Foče, a prije 7 godina vratio se u svoj grad. Kaže da ga murali ratnim zločincima vrijeđaju, da zabrinjava odnos vlasti prema tome i da to nije put ka budućnosti svih Fočaka.

“Moja majka je u rodnoj kući koju je sagradila sa mojim ocem svirepo ubijena i zapaljena u kući. Murali koje se u zadnje vrijeme ističu, mene lično vrijeđa to. Imate situaciju kada šetate gradom sa djetetom, morate objasniti ko je taj čiko na slici, a ne želite dijete da otrujete ratom ili prošlošću“, priča nam Halilović.

O životu i suživotu, muralima i suočavanju s prošlošću željeli smo razgovarati sa prvim čovjekom Foče Milanom Vukadinovićem, ali bezuspješno.

Kontaktirali smo kabinet načelnika Općine Foča, željeli smo sa njim razgovarati o svim ovim temama, ali na kraju izjavu nismo dobili.

Istočna Bosna poprište je najvećih ratnih zločina i genocida devedesetih u BiH, iako je prošlo 26 godina ratne rane ne zacjeljuju, nego se iznova otvaraju, a suočavanje s prošlošću ostaje samo pojam koji će se teško ikada postati realnost.