Nakon što je ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS uputilo dopis svim upravnicima u KS da zajedničke dijelove zgrada koji bi se mogli koristiti kao sklonište dovedu u funkcionalno stanje, građani, blago uznemireni. Dovode sve u vezu sa dešavanjima u Ukrajini. Upućeni kažu da se radi o mjeri predostrožnosti, ali da situaciju u Evropi ne treba uzimati zdravo za gotovo.

Dopis je proslijeđen etažnim upravnicima koji su, uglavnom, ostali zatečeni. Skloništa se uređuju zbog predstrožnosti, a ne zbog straha od rata, pojasnio je ministar Enver Hadžiahmetović. S tim u vezi, kao komandant štaba Civilne zaštite, tražio je od opštinskih štabova da mu dostave koliko skloništa ima na području KS, te u kakvom su stanju.

“Sva skloništa i svi zajednički objekti u nadležnosti su lokalne zajednice. S tim u vezi, mi imamo koordinirajuću odgovornost ili ovlaštenje, u smislu da tražimo informacije, i na neki način, da budemo određena spona između opština. Mi bi preuzeli odgovornost tek u nekim vanrednim situacijama”, kaže ministar Hadžiahmetović.

Pored toga što ih je dopis vratio 30 godina unazad, stanari stambene zgrade Loris potez ministarstva ocjenjujuju neozbiljnim i drskim, budući da su ranije tražili pomoć za sanaciju pojedinih skloništa koji su potpuno nefunkcionalni.

“Imamo dio skloništa koji je konstantno pod vodom. Mi smo čak prošle godine, na zahtjev predstavnika tih ulaza tražili i ponude za sanaciju tih podruma, a naravno i atomskih skloništa koja su u tom dijelu. Te su se cifre kretale otprilike od 10 hiljada KM po ulazu. Naravno, to je nemoguća misija”., kaže jedna od stanarki zgrade Loris.

Da se na sve mora misliti u trenutnim uslovima smatraju i stručnjaci bezbjednosti. Skloništa u svakom trenutku moraju da odgovore svojoj svrsi. Ali ne samo to, potrebno je intenzivirati druge aktivnosti.

“To ne bi ni bila situacija koja se desila u Ukrajni, ali u svakom slučaju, treba se pripremati, treba se uvježbavati. To uvježbavanje neće biti samo za model ukrajinske krize, to može biti uvježbavanje i za elementarne nepogode”, ističe Nedžad Korajlić, stručnjak za sigurnost.

Detalje donosi Tatjana Drljić.