Novinari u BiH pod stalnim pritiskom: Sve više napada, malo pravde

To pokazuje i sveobuhvatna analiza urađena u okviru projekta 'Efikasna zaštita i brza podrška medijima', koji uz podršku Delegacije Evropske unije sagledava pravni okvir, stanje sloboda i konkretne napade na novinare u zemlji.

Nema zakona o medijima – pravni vakuum koristi moćnima

Iako postoje zakoni o pristupu informacijama i kleveti, BiH i dalje nema državni zakon o medijima. U RS-u je dodatno uvedena kriminalizacija klevete, a novi zakon o "stranim agentima" dodatno prijeti nezavisnim medijima. Posebno zabrinjava što za klevetu novinari mogu završiti na višegodišnjem sudskom postupku, noseći status krivično gonjene osobe.

Broj napada u porastu, a nekažnjivost pravilo

Udruženje BH novinari je u 2023. godini zabilježilo 87 slučajeva napada na novinare, a OSCE upozorava da je BiH pala za 17 mjesta na Svjetskom indeksu slobode medija, sada zauzimajući 81. mjesto od 180 zemalja. Istovremeno, izostaje efikasna reakcija institucija – napadi rijetko dobijaju sudski epilog.

Poznati primjeri zastrašivanja

U fokusu analize su i brojni konkretni slučajevi: napad na novinara Vladimira Kovačevića, paljenje automobila novinarke RTRS-a u Trebinju, bušenje guma vlasniku portala u Mostaru, te brutalni napad na novinare tokom Osmomartovskog marša u Banjoj Luci.

Dodatno, novinari su izloženi hakerskim napadima i ekonomskim pritiscima. Portal Žurnal je bio meta nekoliko velikih DDoS napada, a redakcije prijavljuju da im se nude mito i usluge da odustanu od izvještavanja o osjetljivim temama.

Predložena rješenja: aplikacija, edukacije i sistemska zaštita

U sklopu projekta razvijena je ideja mobilne aplikacije "PressAlert" s funkcijama za hitno prijavljivanje napada, pristup pravnoj pomoći i povezivanje s relevantnim institucijama. Uz to, novinari ističu potrebu za psihološkom podrškom i edukacijama o pravima i zaštiti.

Institucije priznaju probleme, ali djelovanje kaska

Tokom realizacije projekta, vođeni su sastanci s tužilaštvima, policijom i međunarodnim akterima. Iako postoje kontakti tačke u tužilaštvima i usvojene smjernice, praksa pokazuje neujednačenost i slabu operativnost – od prijava koje se ne primaju telefonom, do policija koje ne reaguju kada je kazna ispod pet godina zatvora.

Preporuke: novi zakoni, edukacije i jasan stav političara

Autori analize preporučuju donošenje jedinstvenog zakona o medijima, dekriminalizaciju klevete, bolje uvezivanje institucija, obuke za policiju i tužilaštva, kao i uvođenje psihološke podrške za novinare. Takođe, traži se jasan javni stav političkih lidera koji će osuditi napade na novinare, bez relativizacije.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad