Naredne nedjelje građani Bosne i Hercegovine izlaze na izbore. Prvi put na pojedinim biralištima dočekat će ih skeneri. Ipak, odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta o uvođenju novih tehnologija, koje bi spriječile manipulacije na izborima, građane nije uvjerila da će tako i biti. Poseban izazov i pred ovaj izborni ciklus bio je, animirati mlade da se odazovu. Evo kakve smo komentare zabilježili na ulicama glavnog grada.

Politička pismenost mladih u Bosni i Hercegovini nije na zavidnom nivou, ako je suditi prema nedavnom istraživanju organizacije Kult. Tek 30-ak posto ispitanih poznavalo je političare na rukovodećim funkcijama, a pokazao se i blagi postotak onih koji ne poznaju samo uređenje države. Nije nepoznanica da mladi, u potrazi za boljim životom, u ogromnom broju napuštaju državu. Ipak, ima i onih koji ostaju i vjeruju da mogu donijeti promjene glasajući na izborima.

Kurta sjaši, murta uzjaši

“Smatram da ima smisla, ja evo već četvrti put otkako sam punoljetna izlazim, ako baš nemamo za koga glasati mislim da je opet bolje izaći, barem prekrižiti listić i smanjiti mogućnost za manipulacije, a svakako možda podržati neku promjenu, neku bolju opciju od trenutne”, kaže nam jedan mladi građanin.

“Ne znam, svakako treba pokušati barem, mislim da svakako možemo uticati, da može se nešto promijeniti. Mislim da ima budućnosti u ovoj državi”, još je jedan od odgovora.

Na izbore će i stariji. Iako izražavaju duboku sumnju u čitav proces. Najavljene izmjene u glasanju, u vidu skenera, ne smatraju krajem manipulacija. Krađe će, kažu, građani uvijek biti.

“Hmmm, šta ima sada pošteno, ništa, jel de, ne možete reći jeste, ali eto, biće dobro. Ja ne vjerujem da će skeneri nešto promijeniti, ne znam, možda, mi njih sve znamo, oni ne znaju da postojimo uopšte. Idem stalno na glasanje, pa šta ću, to mi je dužnost”, navode malo stariji građani.

“Ma kakav pošteno, nema ništa u svijetu pošteno”, kaže nam još jedan građanin.

” Ma kakvi skeneri neće ništa promijeti, nema od toga ništa.  Hoću izaći da glasam ali nema ništa od toga, kurta sjaši, murta uzjaši”, još je jedan od odgovora.

“Evo ja gledam po onim, ima ih pola da nema srednju školu samo završenu, kriminalci nekakvi, ne zna se ni ko je ono, i dati mu glas, to je tako davno kupovali na silu, ganjali, a sada je narod uvidio, a ima još toga koliko hoćeš. Krađe? Pa da. Hoće li skeneri nešto promijeniti? Ništa, e joj, kriminalci, džaba i skeneri i sve”, kažu još.

Sudeći prema stavovima građana s kojima smo razgovarali, nove tehnologije u izbornom procesu, koje su rezultat ranije nametnute odluke visokog predstavnika, Christiana Schmidta, neće biti prepreka onima koji su namjerili ponovo krasti glasove na izborima. Koalicija Pod lupom radila je istraživanje koje je pokazalo da preko 70 posto ispitanih građana smatra kako izbori nisu slobodni i pošteni.

“Ono što je ovdje simptomatično jeste da zapravo oni sa manjim nivoom obrazovanja više vjeruju da su izbori slobodni i pošteni, dok oni sa višim nivoom obrazovanja su skloniji tome da vjeruju da postoje problemi u izbornom procesu. Skoro svaki četvrti građanin BiH je svjedočio nekom obliku izborne prevare, tačnije 22,7 posto njih”, navodi Dario Jovanović iz Koalicije Pod lupom.

Još uvijek izrazita zapaljiva retorika

A ni tokom ove kampanje, kandidati se, ako je suditi prema istraživanju Pod lupom, nisu istakli u promociji programa za poboljšanje lokalnih zajednica u kojima su se kandidovali.

“Određeni politički subjekti još uvijek koriste zapaljivu retoriku i u određenim situacijama ne fokusiraju se toliko na same lokalne teme koliko ima fokusa na to da se diskredituje politički oponent”, ističe Haris Kamenjaković iz Kolacije Pod lupom.

Uprkos svim izazovima i ogromnom nepovjerenju u sam izborni proces, prema podacima Koalicije “Pod lupom” sedam od deset ispitanih građana će ipak iskoristiti svoje pravo da u narednu nedjelju izađu na lokalne izbore. Taj postotak nešto je viši u entitetu Federaciji BiH, nego je to slučaj u entitetu Republika Srpska.