Polako se primičemo klimatološkom proljeću, iako konkretnije zime, mnogi će reći, nismo imali. Nakon januara koji je donio desetak hladnijih dana od prosjeka, i de facto ponudio najviše zimskog obilježja, februar 2024. najmanje će biti upamćen po minusima, a najviše po proljetnim danima s temperaturama koje su, gotovo svakodnevno, bile u dvocifrenim vrijednostima. Iako natprosječno toplo za ovo doba godine je najviše pogodovalo u smanjenju utroška energenata u jeku energetske i ekonomske krize, zimski centri nastavljaju trpiti nesagledive gubitke, navodi u novoj kolumni za N1 Nedim Sladić.

Do kraja klimatološke zime ostalo je još 8 dana, pa će, barem klimatološki gledano, poželjeti da im se ovakva zima ne ponovi zadugo. Predstavimo li odstupanja temperatura zraka 2024. u odnosu na isti period 1991-2020, možemo lagano zaključiti i zašto, s obzirom na to da više od 75% dana unazad 80 dana je bilo toplije od prosjeka. Blijedonarandžastom bojom označeni su dani kada smo zabilježili zimski toplotni val, odnosno period od najmanje 5 dana u kojem je srednja dnevna temperatura zraka odstupala za ≥5 °C.

Zanimljivo je vidjeti da su hladni valovi ove klimatološke zime potpuno izostali.

No, pogledamo li dane po kategorijama u nizu podataka koji počinje od 1961. godine, primijetit ćemo da većina dana je iznad sive linije koja pokazuje srednju temperaturu zraka u odnosu na korišteni referentni niz. Iako većina dana je unutar granica koje se smatraju u okvirima normalnih zabilježenih temperatura kroz prošlost, pojedini dani u februaru mjesecu, (08, 09. i 10.02), kao i u januaru (06.01. i 18.01) bili su gotovo rekordno topli dani, dok su 01. i 02.12. nadmašili klimatologiju (dani koji su označeni rozim krugovima).

Što slijedi do kraja februara?

S obzirom na najnovije prognoze koje ne upućuju na jača zahlađenja do 29.02.2024. kada klimatolozi zaključuju ovu zimu, protekli tromjesečni period (period: 01.12 – 29.02) ostat će također upamćen kao jedan od najtoplijih od početka mjerenja u Bosni i Hercegovini i u rangu sa, do sada, najtoplijom zimom 2013/2014. Dodatno povećanje temepraturnog odstupanja tokom ovog mjeseca uzrokovat će južno strujanje, pri čemu će, vrlo izgledno, februar 2024. biti najtopliji februar u Bosni i Hercegovini od početka mjerenja, iako pojedinačno apsolutne vrijednosti maksimalnih temperatura zraka nisu nadmašene.
Izražena pritisna i temperaturna razlika između sjevera i juga (vidljiva na prikazu sa zgusnutim linijama i kontrastu boja) bit će razlog za jačanje južnog visinskog strujanja u sklopu prostranih frontalnih sistema nad zapadom i sjeverozapadom Europe koji će utjecati i na vrijeme u Bosni i Hercegovini od četvrtka pa sve do subote u poslijepodnevnim satima.

Usljed produbljenja visinske doline sve do obala sjeverne Afrike, u Đenovskom zaljevu doći će do formiranja Đenovske ciklone koja će tokom petka odmicati sjevernije od naših krajeva, dok će se drugi centar formirati nad obalama sjeverne Afrike i preko Mediterana odmicati dalje na istok, dok će hladna fronta, koja se u petak zadržava sjevernije od alpskog područja, preći preko naše zemlje tokom subote poslijepodne, a vidljiva je u vidu bijelih nijansi na prikazu karte vlažnosti zraka. Stoga, u naše krajeve pritječe topao, ali vlažan zrak.

Zbog svega navedenog, najprije će tokom ranih jutarnjih sati četvrtka jugo ojačati na području Krajine koje će do kraja dana se preko centralnog planinskog područja proširiti i na ostatak zemlje. Zbog pada zračnog pritiska doći će do porasta oblačnosti, a s obzirom na očekivano strujanje zraka, u ovakvim okolnostima tradicionalno se poznaju područja pod oblacima – veći dio Hercegovine, jugozapadna, zapadna i sjeverozapadna Bosna, dok su područja na istoku i sjeveroistoku Bosne obično s manje oblačnosti i prolaznim intervalima djelomične vedrine. Ipak, duž atmosferskog stuba u višim i srednjim nivoima atmosfere ima dosta vlage, pa će oblaci dominirati većim dijelom Bosne i Hercegovine tokom četvrtka. Tokom sutrašnjeg dana kiša se ne očekuje, a temperature zraka od ranog jutra u Krajini će, usljed južnog visinskog strujanja, biti više u odnosu na ostatak zemlje – većinom blizu 10 °C, pogotovo u područjima osjetljivim na južinu (npr. Bihać), u ostatku zemlje od 1 do 7 °C, a dnevne od 12 do 17, na sjeveru i sjeveroistoku Bosne do 20 °C.

Jugo, koje očekujemo da će dodatno ojačati kako ciklona bude se primicala našim područjima odmičući dalje na sjeveroistok, bit će jako, na udare i olujno u drugom dijelu petka, te pogotovo tokom večernjih sati i noći na subotu, kada će u većini područja udari vjetra biti između 50 i 80 kmh-1 u nizinama, a na najvišim planinama premašivati 100 kmh-1. Kraj radne sedmice obilježit će i dodatni porast temperatura zraka, pogotovo na sjeveroistoku gdje će dnevne temperature zraka biti često iznad 20 °C usljed fenskog utjecaja, u ostatku zemlje iznad 15 °C, a ni noću usljed južnog strujanja one neće pasti ispod 10 °C u većini zemlje, pa će petak biti najtopliji dan ove sedmice. Ipak, najviše oblačnosti očekuje se u Hercegovini, jugozapadnim i zapadnim područjima Bosne gdje će prema kraju dana povremeno biti kiše.

Visoke temperature na sjeveroistoku i sjeveru Bosne bit će povezane sa intervalima djelomične vedrine usljed isušivanja zraka i kompresiji, zahvaljujući fenskom utjecaju juga. Naime, fenski utjecaj zadržava oblake na privjetrenoj strani Dinarida, odnosno uz vrhove planina koje su položene normalno u odnosu na strujanje zraka pa se u ovakvim slučajevima često nad hercegovačkim planinskim vrhovima formiraju tzv. oblačne kape, pri čemu glavnina padavina padne neposredno na samom vrhu kao posljedica hlađenja, širenja i kondenzovanja zraka. Kako je na zavjetrinskoj strani toplije, usljed turbulentnog miješanja zraka kao posljedica formiranih rotora u težinskim valovima izentropskih procesa uz očuvanje potencijalne temperature, dolazi do isušivanja zraka, pri čemu se mlaz struje dodatno ubrzava i zagrijava silaskom sa planine, pri čemu uz manjak vlage obično područja od centralne i istočne Bosne idući prema sjeveroistoku zemlje je nebo vedrije, što dodatno utječe na porast temperatura zraka.

Nakon toplog subotnjeg jutra s temperaturama zraka većinom od 10 do 15 °C, dan će protjecati u znaku pretežno oblačnog vremena. Djelomično vedro je na prostoru sjeveroistočne, istočne i jednog dijela centralne Bosne. Kiša se očekuje južno od Bjelašnice, tj. u Hercegovini, zapadnim, jugozapadnim i sjeverozapadnim područjima Bosne, a fronta će se u poslijepodnevnim satima premještati prema istoku te najkasnije zahvatiti istočnu i sjeveroistočnu Bosnu kada će padavine u Krajini već prestati. Intenzivnije padavine su na području južne i jugozapadne Hercegovine te na planinama sjeveroistočne Hercegovine, dok će prema večernjim satima obilnijih padavina biti u pograničnom području sa Crnom Gorom gdje će biti i grmljavine. Po odmicanju fronte vjetar će oslabjeti tako da će u subotu navečer biti uglavnom mirno. Snijeg se prognozira uglavnom na najvišim planinskim vrhovima koji prelaze nadmorsku visinu od 1800 metara.

U nedjelju malo svježije, ali uz nastavak padavina koje uvjetuje ciklona u Mediteranu, pružajući svoju os doline prema sjeveru. Jače padavine su na području juga Hercegovine te u predjelima uz Jadran, slabije u ostatku zemlje, a slab snijeg je na planinama uglavnom iznad 1500 metara nadmorske visine. Iako svježije, temperature zraka u većem dijelu zemlje su od 9 do 15 °C, ali jutarnje vrijednosti će biti niže u odnosu na subotu ujutro usljed izostanka južnog vjetra.

Pojačana ciklonalna aktivnost u Mediteranu tokom iduće sedmice u zadnjoj sedmici februara 2024. uvjetovat će promjenljivo, nestabilno ali i dalje natprosječno toplo vrijeme praćeno padavinama. Jače zatopljenje, prema trenutnim pokazateljima, očekuje se oko 29. februara.

Preuzimanje sadržaja je zabranjeno.