I službeno je potvrđeno. Tužiteljstvo BiH provjerava prijavu protiv hrvatskog predsjednika zbog sporne izjave o genocidu u Srebrenici. No, pitanje je što će biti epilog te prijave ako je poznato da i 50 drugih prijava po istoj osnovi nije riješeno. Tužiteljstvo sve pravda nejasno definiranom sudskom praksomn.

Krivična prijava protiv predsjednika RH podnesena je krajem prošle godine zbog “grubog umanjivanja zločina genocida u Srebrenici” koji je srpska vojska počinila u julu 1995. godine. Tada je Milanović kazao:

“Postoje genocidi i genocidi. Postoji genocid nad židovskim narodima, u Ruandi, postoji genocid u Srebrenici, odnosno jedan događaj definiran kao genocid, a genocid ima vrlo širok raspon, postoji genocid u Drugom svjetskom ratu, postoji Jasenovac… Nije sve isto, kao što ni svaka žrtva nije ista. Najbolje je reći da je sve isto. Nije“)), kazao je Milanović 6.decembra prošle godine.”

Milanović će kasnije reći da nije negirao genocid, no ranije navode ponoviće I ove godine u nekoliko navrata, uz ostalo i na sastanku u Slovenijia što su potvrdili članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, ali I Milorad Dodik..Zbog ovoga je Ministarstvo vanjskih poslava uputilo I zvaničan demarš Republici Hrvatskoj, a oštro je reagirao i OHR. Milanović se pokušao opravdati:

“Politička je metrika što je to genocid. U jednom trenutku grupa ljudi odredila, u drugom grupa ljudi presudila. To nije prirodni zakon. Što stvarno jeste genocid to je stvar razgovora, nema tu tabua” )), ponovio je hrvatki predsjednik.”

Majke Srebrenice kažu da ga one nisu prijavile. Ali da se za takve izjave treba odgovarati.

“Zar se ne stidi ljudi iz Vukovara.Podržava zločince koji su tamo naredili zločine, i koji su to nama radili i počinili genocid. U Srbiji je genocid tabu, u RS to je na očigled ismijavnje, ali mi nije jasno kakav inters ima hrvatski predsjednik države da to radi.Neka bude kažnjen, ako se to i ne desi, važno je da je tužen”, poručuje Kada Hotić iz Pokreta Majke enklave Srebrenica i Žepa.

S druge strane Murat Tahirović iz Udruženja svjedoka I žrtava genocida smatra kako je malo vjerovatno da će Milanović biti procesuiran. I nije tame razlog jer nije državljanin BiH, već zbog činjenice da nijedna prijava za genocid nije dobila sudski epilog, dodaje Tahirović:

“Jednostavno će se cijela stvar odbaciti zbog nedostatka dokaza. Mnogo je prijava koje su podnesene zbog negiranja genocida. Na žalost, i nakon godinu dana, Tužilaštvo BiH i dalje traga za rješenjem koje je neopohodno kako bi procesi bili pokrenuti.”

Najmanje 50 prijava proslijeđeno je Tužilaštvu BIH zbog negiranja genocida. Glavni tužitelj Milanko Kajganić kaže kako je problem u samom zakonu koji traži namjeru, odnosno da samo negiranje genocida nije dovoljno za osudu:

“Iza svake izjave, iza svakog djelovanja mora postojati negiranje na način koji bi mogao proizvesti nasilje prema određenoj etničkoj ili bilo kojoj drugoj grupi. Radimo na prikupljanju analiza i pravnih praksi u svim zemljama EU, razgovaramo sa akademskom zajednicom, na koji način da koncipiramo naše tužilačke odluke koje budu eventualne optužnice koje bi se potvrdile na Sudu BiH.Na svim prijavama se se radi”, kazao je Kajganić.

Doktor pravnih nauka Enver Išerić s druge stane dodaje:

“U ovakvoj situaciji u kojoj se bh društvo nalazi potrebno je vrlo malo snage i argumenata da se ta namjera dokaže. U ovakvim situacijama je i ne treba dokazivati jer je ona očigledna, zar ne”.