Nenad Fišer za N1: Svi misle da propaganda utiče na druge – a zapravo najdublje djeluje na nas same

Fišer je pojasnio da je knjiga nastala kao rezultat višegodišnjeg pisanja za portal Nomad:

“U toku tri i po godine nastao je jedan serijal za koji sam se, kad je odlučeno da se to sabere u jednu knjigu, i sam iznenadio koliko je obiman. Tri poglavlja smo morali izbaciti, a i dalje je knjiga veća nego što sam mogao zamisliti”, kazao je.

Na pitanje zbog čega propagandu povezuje s pojmom grijeha, on je istakao simboličku vezu s mitološkim počecima:

“Cjelokupna zapadna tradicija propagande može se pratiti od epizode iz Edenskog vrta. Prvi propagandista sa kojim se srećemo je zmija koja nagovara Evu da kuša voće sa drveta znanja. Zato je izvorni grijeh poslužio kao motiv za uvod u istoriju i teoriju propagande”, pojasnio je.

Naglasio je da naslov nije moralistički, već stilski i istorijski okvir kojim se prikazuje dugotrajnost i evolucija propagandnih tehnika.

“Svi vjerujemo da djeluje – ali na druge, ne na nas”

Jedna od ključnih zabluda, kaže Fišer, jeste uvjerenje da smo lično imuni na propagandu.

“Uvijek mislimo da propaganda djeluje na druge. Vjerujemo da ima utjecaj na one koji imaju ‘ljeniju misao’ nego mi. A niko o sebi ne misli loše”, rekao je.

Kako ističe, svjetska ulaganja u komercijalnu propagandu pokazuju suprotno:

“Prije nekoliko godina godišnja investicija u propagandu iznosila je oko 700 milijardi dolara. Da je propaganda neefikasna, bilo bi teško objasniti zašto bi iko ulagao takva sredstva”, dodao je.

Fišer objašnjava da su propagandne tehnike sofisticirane i ciljane:

“Za svaku demografsku grupu razrađuju se drugačije metode. Mi lako uočavamo ono što je namijenjeno drugima, a slijepi smo za ono što je usmjereno upravo na nas”, istaknuo je.

Može li propaganda biti pozitivna?

Govoreći o samoj prirodi propagande, Fišer naglašava da ona nije nužno destruktivna, već je prije svega tehnika uvjeravanja:

“Kad bismo željeli ukloniti uvjeravanje iz života, ne bismo mogli zamisliti kako živjeti. Mi svakodnevno pokušavamo uvjeriti druge, često s dobrim namjerama”, rekao je.

Podsjetio je da je i pozitivan društveni razvoj često rezultat propagandnih metoda:

“Roditelji, škole, humanitarne organizacije, svi oni koriste propagandne tehnike da bi potaknuli dobre odluke. Problem je što se daleko više sredstava ulaže u propagandu koja služi interesima propagandista, a ne zajednice”, dodao je.

U poređenju sa poslijeratnom Evropom, gdje su se društvene veze brzo obnavljale, Fišer kaže da Balkan ostaje duboko fragmentiran.

Po njemu, trajna polarizacija nekome donosi političku i društvenu korist:

“Ako nema poteza zbližavanja, to je signal da postoji direktni interes da društvo ostane podijeljeno. Neko profitira na osjećaju nesigurnosti.”, pojasnio je.

Savremeni ratovi i paralelne stvarnosti

Osvrćući se na ratove u Ukrajini i na Bliskom istoku, Fišer ističe da propagandni aparat proizvodi dvije potpuno oprečne slike stvarnosti:

“Obično se opredjeljujemo za onu sliku koja odgovara našim emotivnim stavovima. Istina je najčešće u sivim zonama, između crnog i bijelog”, rekao je gostujući u emisiji Izvan okvira.

Nenad Fišer je filozof iz Bosne i Hercegovine, predavač i istraživač koji se dugi niz godina bavi fenomenom propagande, političke manipulacije i komunikacijskih strategija. Studirao je filozofiju na Univerzitetu u Sarajevu i radio kao istraživač i analitičar pri međunarodnim institucijama, uključujući angažman u Hagu. Autor je više eseja i studija o propagandi, a njegova knjiga “Anatomija grijeha: kroz istoriju propagande” nastala je nakon višegodišnjeg istraživanja i saradnje s portalom Nomad. Smatra se jednim od rijetkih regionalnih autora koji sistematski proučavaju savremene propagandne tehnike.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad