U porastu je broj parova koji vode borbu sa sterilitetom. Posljednjih godina, vodeći problem postaje muška neplodnost. Financiranje izvantjelesne oplodnje često je nedostižno građanima, pa sve ovisi o pomoći nadležnih.

U 14 godina braka, stalo je sedam godina borbe da se Elmaza Logo ostvari kao majka. Osam pokušaja vantjelesne oplodnje. Iscprljeni i emotivno i finansijski, kaže, ona i suprug nastavljaju dalje. Tračak nade bila je izmjena zakona, na osnovu kog bi pet pokušaja bilo omogućeno iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja FBiH. Ali, nakon izmjene, na površinu su isplivali drugi problemi.

“Po zakonu, mi treba da imamo tih pet pokušaja vantjelesne oplodnje, a mi imamo jedan, po njima 100%, tj. po federalnom tarifniku, koji nikako nije isti sa cijenama u klinikama i to je ono što je najgore. Sad bi sve to trebalo da bude finansiranje, ali mi to ne znamo, trebali bi da budu finansirani lijekovi, ali ni to ne znamo kako će biti. To se odnosi samo na prvi postupak, svaki naredni 50%, kao i lijekovi 50%”, pojašnjava nam.

A u zavisnosti o kom problemu je riječ, nekada je potrebno izdvojiti i do 10 hiljada KM. U Republici Srpskoj drugačija situacija.

“Fond zdravstvenog osiguranja u cjelosti snosi tri pokušaja vantjelesne oplodnje do 40. godine starosti, do 42. godine snosi 50%, a ukoliko imate preko 42 godine ukoliko se rodi dijete iz nekog pokušaja vantjelesne oplodnje, fond refundira cjelokupni iznos bračnim parovima”, naglasila je za N1 Rada Golub iz Udruženja Bebac Bijeljina.

U posljednjih nekoliko godina, drastično se povećala muška neplodnost. Mirza Ibrišimović navodi da je tek svaki deseti spermiogram sa normalnim nalazom. Primjećuje se smanjena koncentracija spermatozoida, njihova pokretljivost i vitalnost. Samo u 15% slučajeva riječ je o genetskom faktoru.

“Naš zrak je pun teških metala i mnogih drugih toksičnih elemenata, koji mogu izazvati oksidativni stres u organizmu, i ti slobodni radikali se talože kako u drugim ćelijama tijela, tako i u spermatozoidima. Moje iskustvo pokazuje da svaki drugi muškarac sa normalnim nalazom spermiograma, gdje nemamo preko godinu dana te spontane trudnoće, ima i više od 90% spermatozoida sa fragmentiranom DNK”, naglašava doktor molekularne biologije Mirza Ibrišimović.

Iako muškarci prednjače kada je riječ o neplodnosti, stručnjaci upozoravaju i da je sve češći prijevremeni gubitak funkcije jajnika kod mladih žena. Pa tako od 100 njih u dobi od 30 do 40 godina, jedna je već izgubila funkciju. Jedan od razloga neplodnosti, jeste zanemarivanje reproduktivnog zdravlja u mladosti.

Više u prilogu Dragice Gajić.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad