Novo saopćenje Federalnog ministarstva trgovine, prema kojem je uvođenje neradne nedjelje navodno rezultiralo rastom maloprodajnog prometa i velikom podrškom građana, naišlo je na brojne reakcije i kritike javnosti i privrednika. Šta je rješenje? O ovoj temi u Novom danu razgovorali smo sa predstavnicom Sindikata trgovine Mersihom Beširović, ekonomistom Elvisom Pivićem i u Tuzli s članom Ustavne komisije Predstavničkog doma Parlamenta entiteta Federacija BiH Benjaminom Nurkićem.

Je li neradna nedjelja rezultirala uspjehom?

Beširović: Ono što smo ispitivali je da li je bilo drastičnog pada zaposlenosti – nije bilo drastičnog, ali je pad evidentiran u svim sektorima, ne samo u sektoru trgovine. Želim da vjerujem zvaničnim podacima institucija.

Pivić: Bitniji parametar od prometa je broj artikala po računu, prosječna potrošnja po računu to su najvažniji podaci za trgovce da izračunaju je li nešto profitabilno ili ne. Imamo efekat inflacije koji u ovim podacima nije spomenut. Trebamo biti svjesni da ovaj zakon uzrokuje da imamo mjesec i po dana u toku godine manje radnih dana, implikacija toga govori da automatski dolazi do smanjenja prometa. S druge strane, efekat koji se dešava kod trgovaca jeste da je pad efektivne prodaje od 15 do 22 posto. To je rezultat jer imate manji broj dana za prometovanje. Nedjelja se ne može kompezirati drugim danima. Primjer KS – turistička destinacija, ne možete kompezirati promet tih ljudi koji nedjeljom dolaze u Sarajevo jer drugi dan neće doći jer je radni. Jednom neradnom nedjeljom ukidate dvije smjene zbog čega poslodavci imaju potrebu za manjim brojem radnika i došlo je do otpuštanja radnika. Poslodavci koji su davali slobodan dan radnicima prije ove neradne nedjelje taj dan su birali tokom sedmice radni kako bi riješili administrativne obaveze. Sada moraju uzeti godišnji da bi to uradili.

Beširović: Nije tako. Neradna nedjelja donijela je pozitivne efekte. U protekla 3 mjeseca razgovarali smo sa 739 radnika u 67 gradova i općina u FBiH. Prije uvođenja ovog zakona njih 84 posto je radilo skoro svaku nedjelju, sada ih 89 posto ne radi nikako. Nažalost imamo i kršenja. 92 posto ovih ljudi su rekli da njihov poslodavac poštuje neradnu nedjelju. Mi smo se kao sindikat nadali da neće prvi argument biti zašto ovo ne valja. Dajte da tražimo zašto je ovo dobro rješenje. Naravno da ne želim da bude ekonomski gubitak, ali moramo razmišljati da određeni napretci u društvu zahtijevaju ekonomska izdvajanja.

Radili ste istraživanja. Je li neradna nedjelja donijela više štete ili koristi?

Pivić: Napravili smo lažnu dihotomiju da su interesi radnika protiv interesa poslodavaca. Ako na kraju taj poslodavac ne ostvaruje profit neće moći platiti radnike. Tako da smo na istoj strani. Kada je u pitanju Orašje tu je Vlada FBiH napravila izuzetak koji se kosi s njihovom uredbom jer su mu dali izuzetak prije donošenja uredbe na osnovu kojih parametara će dodjeljivati izuzetke. Na taj način su naprravili mogućnost svim lokalnim zajednicama da po istom osnovu traže izuzetak. Sada Vlada FBiH nema pravo da odbije bilo koju opštinu koja to traži. Postavljam pitanje Vladi FBiH – jesu li ovi zakoni  provodivi na jedinstvenom tržištu BiH, kakve ekonomske tokove ima u FBiH i zašto se ovim zakonom smanjuje konkurentnost firmi u FBiH? Otvara se Pandorina kutija, domaće kompanije se akviziraju od susjednih kompanija ili regionalnih i pokušavaju izvoziti pare van BiH. Kome je to u interesu?

Je li bilo načina da se jedna ovako važna odluka ne donese preko noći?

Beširević: Jeste, ali imali smo samo jednog sagovornika koji je bio spreman razgovarati na ovo pitanje. Nadala sam se da ćemo ovo pitanje rješavati dodatno i Zakonom o radu s obzirom da je ministar najavljivao od samog momenta kada je počela priča o neradnoj nedjelji da je to prioritet, da bi sada došli u situaciju da to sada uopšte nije opcija. Nisam diplomata ni političar, ali mislim da je Orašje politička odluka. Lično me boli kao nekoga ko nastupa ispred radnika što umjesto da kao društvo koristimo slučaj Orašja da popravljamo zakon, koristimo ga kao argument da trebamo povući Član 18. iz ovog zakona. Dajte da nađemo način da svi budemo zadovoljni i da zakonima poboljšamo situaciju. Dajte da Zakonom o radu da radnicima koji čiste objekte nedjeljom dnevnica bude veća.

Nurkić: Moramo povući liniju, mi još ne vidimo implikacije neradne nedjelje jer još nismo došli u ljetnu sezonu kada te trgovine najviše rade. A postoje rješenja koje mogu dati privilegiju i radnicima i poslodavcima i to sam predložio ministru na početku govora o neradnoj nedjelji – da prepišemo zakonsko rješenje iz Hrvatske gdje imaju 16 nedjelja godišnje kada mogu raditi. Tada opštine ne bi morale tražiti da budu izuzete.

Odgovore da li je ova opcija izvodljiva, šta je ipak najbolje za radnike i šta Vlada može uraditi za poslodavce – pogledjate u videu.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje