Usvojen je nacrt zakona o Električnoj energiji u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a nakon što su ga delgati iz hitne procedure vratili u redovnu. Upravo na ovakav scenarij upozoravali su aktivisti koji su protestovali ispred Parlamenta FBiH. S obzirom na to da je zakon ranije usvojen u Predstavničkom domu, da su delegati isto učinili u Domu naroda izdavanje novih dozvola za gradnju ovih objekata bilo bi trajno onemogućeno.

Devastirane rijeke, uništene obale, smanjen riblji fond, samo su neki od razloga aktivista koji se bore protiv gradnje MHE. Na rijeci Krušćici mještani nisu dozvoli ovakve slike.

“Mi smo gore proveli 505 dana i 505 noći znamo sve patnje i golgote i kako je to bilo. Neka se ne igraju sa narodom”, rekao je Enes Salkić, potpredsjednik Ekolološkog društva Bistro.

“Narod u našem kantonu nije vidio neke koristi od ovih objekata nego samo štetu, tako da imamo tokom izmjena i dopuna prostornih planova odluka većine opštinskih vijeća u Srenjobosanskom kantonu da ne žele više ove nakaze na našim rijekama”, naveo je Robert Torovac iz Fojnice.

Godinama unazad traje borba protiv MHE, sve je dovelo do toga da se smanji posao za proizvođače djelova za minihidrocentrale.

“Ja sam dvadeset ljudi otpustio, kod mene je 20 ljudi ostalo bez posla. Prilikom gradnje malih hidroelektrana angažovana je metaloprerada, građevinske firme, trgovačke firme. Za izgradnju 500 malih centrala u 10 godina moglo bi se investirati 2,5 milijardi KM”, kazao je Ramo Gutić, direktor Banstroja.

Tako su se delegati našli pred dilemom kako spriječiti devastaciju rijeka, a dozvoliti gradnju.

“Na rijeci Neretvici je planirana izgradnja 15 minihidrocentrala, a to znači da će rijeka duga 27 km, biti u cijevima dugim 30km”, Vesna Saradžić, delegat u klubu Srba u Domu naroda Parlamenta FBiH.

“Prozvao sam par ljudi u inostranstvu koji se time bave. Više novca potrošimo u primjeni propisa i u standardizaciju zaštite okoliša, nego u gradnju”, dodao je Elmedin Konaković, delegat u klubu Bošnjaka.

“Ne možemo se mi nositi i pratiti kako to rade u drugim EU zemljama, Drugačiji su zakoni kod njih, tamo postoje sankcije. I ne može raditi i praviti kako god ko hoće”, dodao je Ivan Ivić, Delegat u klubu Hrvata:

“S jedne strane očekujemo zabranu korištenja uglja za proizvodnju struje, a sa druge strane onemogućavamo proizvodnju struje na ovaj način”, naglasio je Marko Sara, delegat u klubu Hrvata.

Stručnjaci upozoravaju da zbog devastacije korita rijeka dolazi do poplava. Samo jedan od razloga su brojna stabla koju investitori nakon sječe šume ostaju u koritu. Pitanje je mogu li se male centrale u BiH graditi bez štete za građane.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad