"Njemački predsjednik Frank Walter Steinmeier ispravno je postupio kada je odlučio da, nakon niza prosvjeda, preispita odluku o dodjeli priznanja izraelskom profesoru Gideonu Greifu. Onaj ko negira genocid u Evropi, manipulira brojem žrtava i dopusti da ga pretvore u propagandno oružje ultranacionalista, ne zaslužuje priznanje, već jasno protivljenje i osudu“. Ovako je poslanik njemačkog Bundestaga Michael Brand (CDU) reagovao na vijest o planiranoj dodjeli najvišeg njemačkog ordena za zasluge istoričaru i istraživaču holokausta Greifu.

Greifovu “Međunarodnu komisiju za istraživanje stradanja naroda u srebreničkoj regiji od 92. do 95.” Brand naziva političkim instrumentom za prekrajanje istorije. Njemački demohrišćanin ističe i kako, posebno Njemačka, ne smije odati počast negatoru genocida najvišim priznanjem i kako ovoj „jezivoj situaciji“ treba brzo stati u kraj.

„I sama najava uručenja ovog priznanja narušila je ugled naše zemlje i uvrijedila žrtve.” Da bi se šteta ograničila, Ured predsjednika SR Njemačke sada mora “brzo i prije svega jasno reagiratii”. Brand, inače ekspert CDU/CSU za ljudska prava, s tim u vezi oštro kritizira njemačke diplomate: “Čovjek se pita zašto Greifove teze nisu navele Ministarstvo vanjskih poslova u Berlinu da zaustavi ovaj projekt umjesto da ga promovira. Uostalom, Gideon Greif ne širi svoje laži o genocidu u Bosni u tajnosti, naprotiv. Upravo je to dio strategije poricanja i relativizacije zločina.“

I bivši visoki predstavnik Christian Schwarz-Schilling, sin poljske Jevrejke čija je porodica tokom Holokausta skoro u potpunosti iskorijenjena, je od njemačkog predsjednika Steinmeiera zatražio da preispita svoju odluku, upitavši ga da li je svjestan šta priznanje Gideonu Greifu znači za BiH. „To ne pomaže samo nacionalističkim i separatističkim stremljenjima Dodika i njegovih sljedbenika, već nije dobra vijest ni za visokog predstavnika Schmidta, jer mu to otežava rad“, rekao je Schwarz-Schilling.

Jasna Čaušević iz Društva za ugrožene narode sa olakašnjem je primila informaciju iz Ureda predsjednika Njemačke. Rečeno joj je da je dodjela priznanja zaustavljena i da se cijeli slučaj provjerava. Ona od 1993. radi za ovu njemačku organizaciju za ljudska prava, bila je sa stotinama svjedoka u Hagu i detaljno pratila suđenja, piše Deutsche Welle.

U pismu, upućenom predsjedniku Steinmeieru, Društvo za ugrožene narode navodi kako bi se preživjeli holokausta i veliki borci za istinu Elli Wiesel, Simon Wiesenthal i Marek Edelman, koji su godinama pratili situaciju u BiH „prevrtali u grobu” kada bi vidjeli da se najveći njemački orden za zasluge u oblasti istraživanja Holokausta dodjeljuje jevrejskom istoričaru Gideonu Greifu koji negira genocid u Srebrenici i zanemaruje odluke Haškog suda. „On nogama gazi dokumente UN-a i rezoluciju Evropskog parlamenta kojom je jednoglasno osuđen genocid i poručeno da se svakog 11. jula treba podsjećati na žrtve”, kaže ona. Društvo za ugrožene narode pozvalo je njemačkog predsjednika da ode u Srebrenicu i tako signalizira žrtvama da neće biti zaboravljene.

Gideon Greif i negiranje genocida u Srebrenici

Vlada RS-a formirala je u februaru 2019. godine „Nezavisnu međunarodnu komisiju za istraživanje stradanja naroda u srebreničkoj regiji od 92. do 95. godine”, kojom je predsjedavao profesor i izraelski istoričar Gideon Greif. U intervjuu za RTRS on je rekao „da se u Srebrenici nije dogodio genocid i da broj bošnjačkih žrtava ne prelazi 3.714“.

Nasuprot tome, Kathryn Bomberger, predsjednica Međunarodne komisije za nestale sa sjedištem u Hagu (ICMP) izjavila je u intervjuu za DW u julu 2020. da je to „najdokumantovaniji genocid u istoriji” i dodala: “Kada je riječ o Srebrenici identificirali smo 8.000 žrtava”. Društvo za ugrožene narode navodi da je poimenice identificirano 8.372 žrtava. Do jula 2021. ukopano je 6.671 ubijenih, jer porodice neukopanih ali identificiranih žrtava čekaju da kompletiraju njihove posmrtne ostatke. ICMP navodi da se u genocidu u Srebrenici još 1.000 osoba vode kao nestale.

Izraelski istoričar Greif ne spori da je u Srebrenici počinjen zločin, ali smatra da se taj zločin ne može nazivati genocidom. „Јa sam Јevrej. Meni niko ne treba objašnjavati šta je genocid. Navedeni događaji nisu genocid, ni na koji način. I mi smo to dokazali, dakle, ne to nije naše mišljenje, mi smo to dokazali. To se ne može nazvati genocid, ako neko koristi taj termin, treba ga izbrisati iz istorije. To je važno zato što su optužbe o počinjenom genocidu veoma ozbiljne, zato što odluka o činjenju genocida predstavlja težak zločin, a u ovom slučaju to djelo ne postoji“, rekao je izraelski istoričar i naglasio da je njegova Komisija sačinila „ozbiljan, profesionalan i uravnotežen izvještaj, koji je vjeran istini i istorijskim događajima“. Nasuprot tome, dodao je on, “kada pogledate tzv. Nezavisnu Državu Hrvatsku, postojao je plan da trećina Srba bude ubijena, trećina protjerana, a trećina pokrštena”.

Greif kaže i da se u priči o Srebrenici zaboravlja izuzetno bitna činjenica a to su zločini nad srpskim narodom. „Kada smo uzeli u obzir broj godina tokom kojih su vršeni napadi na Srbe, došli smo do nekoliko hiljada žrtava. Napadnuto je nekoliko stotina sela, stradali su civili, ne samo civili, ali uglavnom civili. Dakle, ako se termin genocid uopšte može koristiti, onda ga treba koristiti kada se govori o stradanju srpskog naroda, a ne obrnuto”, rekao je Greif za Radio-televiziju Republike Srpske.

Izvještaj Komisije na čelu sa Gideonom Greifom 2021. je reakcija vrha RS na prvi izvještaj Komisije RS o zločinima u Srebrenici iz 2004. godine. Izradu tog izvještaja je inicirao tadašnji visoki predstavnik Pedi Ešdaun zbog odbijanja čelnika RS da se, po obavezujućoj odluci nekadašnjeg Doma za ljudska prava, utvrde činjenice o nestalim Bošnjacima iz Srebrenice. Nakon niza opstrukcija ali i Ešdaunovih prijetnji odgovornima u Banjaluci koji su pokušali da spriječe njen rad, izrada traženog dokumenta sa tačnim podacima o likvidacijama Bošnjaka u i oko Srebrenice i imenima onih koji su učestvovali u tome, je okončana. Predsjednik Komisije o Srebrenici Milan Bogdanić, koji je, po pisanju medija, bio značajna obavještajna ličnost u ratnoj RS, je nad grobnicom žrtava u Sendićima pored Bratunca, u simboličnom aktu, predao izvještaj predsjedniku Komisije za traženje nestalih FBiH Amoru Mašoviću.

Tadašnji predsjednik RS-a Dragan Čavić u javnom obraćanju povodom izvještaja istakao je da se RS suočila sa “posljedicama loše strane ratne prošlosti” te naglasio da je srebrenička tragedija crna stranica istorije srpskog naroda. Vlada RS usvojila je izvještaj o Srebrenici u odsustvu premijera Dragana Mikerevića, mada njeni članovi, kako je tada izvjestio DW, taj izvještaj nisu ni pročitali. U izvještaju od 2004., čije su bitne dijelove prve objavile banjalučke Nezavisne novine, su podaci o planskom i sistematičnom odvajanju srebreničkih muškaraca od žena i djece i organizovanom masovnom ubijanju Bošnjaka. Navedena su mjesta stradanja ali i punktovi odgovornosti za genocid. U izvještaju se pominje riječ genocid u kontekstu pozivanja na hašku presudu generalu Radislavu Krstiću (19.4.2004.).

„Kada su se prihvatile ovog genocidnog poduhvata, koji je imao za cilj istrebljenje 40.000 bosanskih muslimana, snage bosanskih Srba su bile svjesne da će šteta koju im nanose biti trajna. Nazivamo masakr u Srebrenici njegovim pravim imenom – genocid”, izjavio je 2004. predsjednik Haškog suda (ICTY) Theodor Meron.

Tadašnji ministar odbrane BiH Nikola Radovanović rekao je da nema dvojbe o tome da Karadžića treba uhapsiti. Komentator Oslobođenja, Zija Dizdarević, je tada za DW napisao da Bogdanić i Radovanović „pomažu Republici Srpskoj da učini važan korak ka ratnoj istini i samospoznaji“ ali da je „paradoks u tome, što se na taj način brani upravo Republika Srpska“.

Milorad Dodik je 2010. godine, nakon što je postao predsjednik RS, počeo dovoditi u pitanje izvještaj Komisije RS o Srebrenici iz 2004. a Skupština RS ga je proglasila nevažećim u avgustu 2018. godine. Tada je donesena odluku o formiranju nove Komisije na čelu sa Izraelcom Gideonom Greifom, čiji je izvještaj , objavljen u ljeto 2021. izazvao velike kritike.

„Besramna manipulacija istine u izvještaju”

Jedan od najviše citiranih kritičara rezultata do kojih je došla Komisija na čelu sa Greifom bio je potpredsjednik Svjetskog jevrejskog kongresa Menachem Z. Rosensaft. „Na preko 1.000 stranica izvještaj ignoriše presude međunarodnih sudova i odbacuje zaključak da su ubistva i progoni u Srebrenici bili čin genocida”, napisao je Rosensaft u autorskom tekstu odmah nakon objavljivanja izvještaja.

“Izvještaj predstavlja ‘očajnički nastavak četvrtstoljećnih napora nacionalista iz redova bosanskih Srba i njihovih pomagača da uvjere svijet da ono što se dogodilo u Srebrenici nije genocid. Ovi napori se kreću od pokušaja osporavanja broja poginulih do okrivljavanja žrtava za njihov pokolj, tvrdeći da je on bio posljedica provokacija od strane Bošnjaka”, piše Rosensaft.

Brojni mediji prenijeli su tada njegovu izjavu da je kao sin dvoje preživjelih iz Auschwitza i Bergen-Belsena, posvećenih prenošenju istine budućim generacijama i dokaza o počinjenim zločinima nad evropskim Jevrejima tokom Holokausta, „posebno zgrožen besramnom manipulacijom istine u tom izvještaju” koji bi trebao završiti „na smetljištu istorije”.