Zbog brojnih političkih turbulencija, loše sigurnosne situacije mnogi se odlučuju otići iz BiH. Za mnoge Bosance i Hercegovce to je upravo Njemačka.

Za mnoge Bosance i Hercegovce koji žive i imaju državljanstvo u Njemačkoj, ali i oni koji su u procesu sticanja držvaljanstva, interesantni su novi uslovi koje je usvojio njemački Parlament, riječ je o dugo očekivanoj reformi koja će olakšati sticanje njemačkog državljanstva. Pod određenim uslovima, biće moguće i dvojno državljanstvo. Ko će sve dobiti njemačko državljanstvo? Koji su uslovi? I da li bi neko mogao ostati bez?

Dugotrajne naporne i skupe procedure za dobijanje njemačkog državljanstva od 1. marta, odlaze u prošlost.

Adisa Milag živi u Minhenu dvadeset godina. Njemačko državljanstvo dobila je sa 23 godine, zbog čega se morala odreći bosanskohercegovačkog. Smatra da su nove olakšice konstruktivne.

“Jako mi je pozitivan ovaj razvoj događaja u kojem je sada dozvoljeno imati dva državljanstva, ako se živi u Njemačkoj. Nije samo u kontekstu procedure, nego i emocionalno jer meni je tada ali i da nas teško palo što sam se morala odreći nečega što još pripada meni,” kaže za N1 Adisa Milag.

Najveća prepreka za mnoge je bila upravo odredba kojom se insistiralo na jednom državljanstvu. Pogotovo za ljude koji već dugo žive u Njemačkoj.

“Recimo gasterbajteri koji su došli prije 40, 50 godina, koji su radili da Njemačka postane ovako jaka država. Da njima damo znak, možete postati članci Njemačke i ne morate izgubiti vaš pasoš. To je posebno bitno za ljude koji su turskog porijekla a naravno i za nas iz BiH, ili iz drugih zemalja sa Balkana”, naglašava Jasmina Hostert, članica Bundestaga.

Reformom je omogućeno je i vraćanje starog državljanstva, bez da se izgubi njemačko. Neophodno imati boravište u BiH, najmanje godinu dana. Problem bi mogao biti entitetski zakon u BiH.

“Zakon o državljanstvu Republike Srpske nije navedeno precizno da ja mogu zadržati njemačko državljanstvo, a da dobijem bosansko državljanstvo tj. Republike Srpske i tu bi mogli biti potencijalni problemi. Sa Bosnom i Hercegovinom Zakon o državljanstvu BiH i Federacije BiH predviđa tu mogućnost nešto lakše”, kaže advokat Kasim Rašidović iz Wuppertala.

Novi njemački zakon strancima sada omogućava dobijanje državljanstva nakon pet godina boravka u toj zemlji, umjesto dosadašnjih osam. Ukoliko je faktor integracije izuzetno dobar, državljanin Njemačke može se postati i nakon tri godine. Nameće se pitanje šta je sa strancima koji su godinama imali tzv. duldung, – ili u prijevodu trpljeni boravak, koji je znatno ograničen.

Posljedice po broj stanovnika u BiH

S druge strane konstantno poboljšavanje uslova za sticanje dugotrajnog boravka u Njemačkoj mnogi, opravdano ili ne, povezuju sa manjkom kvalitetne radne snage u Njemačkoj. Ekspert iz oblasti sociologije migracija Amer Osmić kaže kako bi novi zakon mogao imati direktne posljedice po broj stanovnika u BiH, ali i da se neće stati na ovim olakšicama.

“Nemamo ni jedan gram sumnje da će se obistini ono što su međunarodne organizacije na čelu sa Ujedinjenim nacijama zapravo predvidjele da će BiH do 2070. ostati, odnosno biti na nivou od milion i po stanovnika sa iznimno velikom prosječnom starošću iznad 50 godina”, naglašava Amer Osmić, profesor na FPN.

Kako bi se masovni odlazak barem malo usporio, država mora nešto uraditi po pitanju stvaranja boljih radnih uslova, povećanja plata i standarda života u našoj zemlji. Usvajanje njemačkog zakona trebalo bi takav poduhvat ubrzati.