Cilj HDZ-a je da proširi uticaj Hrvatske u BiH. Više zemalja Evropske unije, koje nisu imune na šovinističko-nacionalističku ideologiju, to podržava, piše Tageszeitung iz Berlina.

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman neprestano radi na širenju hrvatskog utjecaja u Bosni i Hercegovini. Radman je nedavno u Briselu izjavio da Hrvatska želi pomoći svojoj susjednoj zemlji Bosni i Hercegovini da postane funkcionalna. No, njegov “Zagrebački non-paper”, koji je predstavio prije sedam dana u Briselu, pokazao se kao manipulacija, koje umnogome pomaže daljnjoj destabilizaciji zemlje.

Gordan Grlić Radman želi provesti Izborni zakon u Bosni i Hercegovini, kojim se želi proširiti utjecaj tamošnje hrvatske nacionalističke stranke HDZ BiH. Stranka smatra nepravednim što člana iz reda hrvatskog naroda tročlanog Predsjedništva cijele države mogu birati svi građani entiteta “bosansko-hrvatske federacije” (op.red.: FBiH), a ne samo Hrvati.

To je bio slučaj sa Željkom Komšićem, koji je prije dvije godine kao Hrvat izabran u državno predsjedništvo BiH, ali pripada stranci socijalno-liberalne orjentacije, a ne HDZ-u BiH. Uz to, hrvatski nacionalisti žele promijeniti Izborni zakon u odnosu na Dom naroda FBiH tako da imaju pravo veta. Dom naroda može ukidati zakone koje je usvojio parlament.

Protiv toga govori presuda Suda za ljudska prava u Strasbourgu iz 2009. (op.red. „Sjedić-Finci“). Tada su se vođe jevrejske zajednice i romske manjine u BiH usprotivili diskriminaciji građana koji ne spadaju u tri “konstitutivna naroda” Srbe, Hrvate i Bošnjake, podigli tužbu i pobijedili. Jer prema Ustavu BiH, ljudi iz ovih grupa i oni koji se ne definišu nacionalno nemaju pravo biti birani na najviše državne funkcije.

Presuda Sejdić-Finci suprotna ciljevima nacionalista u BiH

Presuda Suda za ljudska prava zahtijeva jednak tretman svih građana u Bosni i Hercegovini – što je suprotno od onoga što nacionalisti žele: a oni žele dalje razdvajanje etničkih grupa. Na primjer, šef HDZ-a Dragan Čović traži osnivanje nacionalno definiranog “hrvatskog entiteta” Herceg-Bosne, piše TAZ.

To je u suprotnosti sa evropskim zakonom, koji je preduvjet za učlanjenje u EU. Nedavno je, kao odgovor na upit Saveza 90/ Zeleni, Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke saopštilo da se u BiH mora provesti ustavna reforma u skladu sa presudom Sejdić-Finci.

Hrvatski ministar vanjskih poslova tražio je za promjenu Izbornog zakona podršku od zemalja EU u kojima su prisutne i šovinističko-nacionalističke ideologije. Mađarska, Bugarska, Slovenija, Grčka i Cipar potpisale su “Zagrebački non-paper”.