Novi dan: Koliko nas zapravo košta zrak koji udišemo?

Privredu u Federaciji BiH čeka novi udar: Najavljeno je enormno poskupljenje struje. Pregovori s poslodavcima završeni su bez dogovora, a upozorenja su jasna: Skuplja struja znači skuplju proizvodnju, slabiju konkurentnost i nove udare na cijene koje plaćaju građani. Istovremeno, u Republici Srpskoj počeli su pregovori o povećanju najniže plate za 2027. godinu. Može li veća plata zaista popraviti životni standard ili će je pojesti novi talas poskupljenja? O tome razgovaramo s ekonomistom i stručnjakom za energetiku Damirom Miljevićem, koji je još ranije upozoravao na mogući rast cijena struje, probleme u elektroenergetskom sistemu i tešku zimu pred građanima i privredom.

Skuplja struja, skupo grijanje, a pred nama još jedna zima u kojoj bi Sarajevo moglo biti među najzagađenijim gradovima. Građani biraju između računa koje teško mogu platiti i načina grijanja koji dodatno zagađuju zrak koji svi udišemo. Ali mora li zaista biti tako? Kako su drugi gradovi riješili problem, šta Sarajevo može uraditi odmah i koje bi konkretne mjere konačno donijele čistiji zrak? O tome razgovaramo s Azrudinom Husikom, stručnjakom za energetsku efikasnost i energetsku tranziciju

Koliko nas zapravo košta zrak koji udišemo? U samo 72 sata sarajevska Hitna pomoć zbrinula je 1.395 pacijenata. Ljekari upozoravaju na respiratorne i kardiovaskularne tegobe koje pogoršavaju hladnoća i zagađenje, ali posebno zabrinjava sve češća pojava srčanih udara kod mladih. Zagađen zrak nije samo razlog zbog kojeg teško dišemo – može ugroziti i naše srce. Naš reporter razgovara s ljekarima Hitne pomoći: kakve pacijente zbrinjavaju, šta ih najviše zabrinjava i koliko je ozbiljan ovaj zdravstveni alarm?

Smrt 32-godišnjeg mladića u psihijatrijskoj ustanovi u Zagrebu otvorila je ozbiljna pitanja o postupanju prema ljudima koji su povjereni na brigu institucijama. U BiH, prizori zlostavljanja i vezivanja štićenika u sličnim ustanovama godinama su upozoravali na ono što se dešava iza zatvorenih vrata ustanova. Koliko znamo o tome kako se danas živi u tim ustanovama, ko kontroliše one koji bi trebali pružati zaštitu i zašto se ovakvi slučajevi iznova ponavljaju? I to je tema Novog dana.

Neke pjesme ne pripadaju samo vremenu u kojem su nastale, nastavljaju živjeti, dobijaju novu publiku i drugačija značenja. Jedan od autora koji je obilježio regionalnu muzičku scenu, Darko Rundek, vraća se u Sarajevo u posebnom društvu: Sa njim stižu nekadašnji članovi Haustora. Šta nakon toliko godina još može iznenaditi u muzici koju publika misli da poznaje napamet? Kako se čuva sloboda stvaranja i šta se promijeni kada se ponovo sretnu ljudi koji su zajedno ispisivali muzičku historiju? O tome razgovaramo sa Rundekom, pred njegov sarajevski koncert.