Bivši zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, danas CEO jedne od najvećih IT kompanija u BiH Mirza Ustamujić ekskluzivno je za N1 otkrio da će model elektora biti prijedlog Vijeća Evrope, ukoliko ne bude dogovora političkih lidera u vezi izbornog zakona BiH.

Model elektora je baziran na popisu stanovništva i zadovoljio bi sve presude Evropskog suda za ljudska prava. Ukinuo bi etnički prefiks i mogli bi svi uzeti učešće na teritoriji cijele BiH. O detaljima ovog modela, Ustamujić je rekao kako je sa ovim započelo 2013. godine kada su bili napravljeni ekspertni timovi koji su radili na izvršenju presude Sejdić i Finci i jedan od dva tima je bio i on. Tada je stav SBB-a, čiji je UStamujić bio član, da se ide u indirektni izbor u Federaciji i to je osnovni razlog zašto model nije dobio podršku.

“Ovaj sistem je puno bolji iz razloga ako biste radili indirektni izbor, predstavnici Republike Srpske žele da imaju direktan izbor i to je s punim pravom i slažem se s tim. Znamo da se parlament koristi kao mehanizam za upravljanje i jasno mi je bilo, ali veliki broj političkih sttranaka ne podržava asimitrično rješenje. U ovom slučaju vraćano se ponovo na direktan izbor. Ovo je bilo prije osam godina i ja sam tada koristio platformu Vijeća Evrope i dobio sam podršku“, rekao nam je Ustamujić u uvodu te je za N1 iznio ekskluzivnu vijest:

“Ukoliko se ne dođe do dogovora Vijeća Evrope sa mrežom Alumnista će iznijeti ovaj prijedlog kao vlastiti pred političare BiH”.

Šta je bitno u ovom modelu?

Kako nam je rekao Ustamujić, ovdje je ključna stvar pondera.

“Zašto se ovaj model bazirao na popis? Zato što je popis vjerodostojan u smislu etničke pripadnosti, regije i gdje se ko nalazi i baziran je na tome da se briše etnički prefiks. HDZ insistira da se zadrži konstitutivnost, ali im ne smeta brisanje etničkog prefiksa i to je sasvim legitimno. Ono što bi mi dobili kroz ovaj elektorski sistem jeste da mi dobijemo predstavnike Hrvata, Bošnjaka i Srba. Šta to znači? Prema popisu koji mi imamo, ponder je bio 5.000 etničkih glasova da nosi jedan elektor. Uzmimo za primjer Zenicu: ako imate 80.000 Bošnjaka koji imaju pravo glasa, 20.000 Srba i 10.000 Hrvata, i ako bi ovo ponderisali, to znači da bi Bošnjaci imali 16 elektora, predstavnik Srba bi imao četiri elektora i predstavnik Hrvata dva elektora. Šta to znači u konačnici? Građani izlaze i glasaju sasvim normalno, daju glas kandidatu kojem žele da dodijele i kandidat ne može dobiti više elektora nego što nosi prema popisu stanovništva iz tog dijela taj predstavnik. To znači da Bošnjaci ne bi mogli u tom trenutku da izaberu hrvatskog člana predsjedništva, ali ono što bi Bošnjaci mogli jeste da predstavnici Bošnjaka, Hrvata, Srba ne moraju biti Bošnjaci, Hrvati, Srbi. Dakle, predstavnik Bošnjaka konkretno može biti Željko Komšić i on bi nosio bošnjačke elektore, ali bi Željko Komšić tada bio predstavnik Bošnjaka i ne bi uzimao člana iz predstavnika hrvatskog naroda. I iz reda Ostalih jednako glasaju i selekcija bi išla kroz domove naroda“, objasnio nam je Ustamujić.

“Nema plutajućih izbornih jedinica”

“Dešavalo se da su ljudi anonimusi i dolazi se do trgovine biračkih mjesta i da bi se to spriječilo, domovi naroda bi davali svoje prijedloge. Pojedinci ili grupe iznosili bi te prijedloge. Bošnjaci iz reda Ostalih bi mogli iznijeti nekoga da bude predstavnik. Dakle, dozvoljen je bilo ko ali moraju imati verifikaciju. Ako bi neko iz reda Ostalih dobio podršku iz naroda, moguće bi bilo da imamo nekoga iz reda Ostalih da bude izabran kao član Predsjedništva BiH“, dodao je.

Podcrtao je i da je bitno u ovom modelu da ne može doći do preglasavanja, bitno je da za bošnjačku stranu nema plutajućih izbornih jedinica, dakle otpadaju priče oko trećeg entiteta, ali dobijamo to da Hrvati zaista biraju svog predstavnika koji ne mora biti Hrvat. Dodao je i da je dobro to da, ako se uvede pravilo elektora, Bošnajci iz RS će moći da glasaju za bošnjačkog člana Predsjedništva i njihovog kandidata.

Dodao je i kako bi se ovim modelom zatvotile sve presude Evorpskog suda za ljudska prava.

Rekao je i zašto je ovo dobar momenat za ovakav model.

“Ovo je dobar momenat iz razloga zato što kod Bošnjaka otklanja bojazan trećeg entiteta, Hrvata da im neko bira predstavnika a kod Srba da bilo ko utiče na taj izbor. Ovo je rješenje gdje ćemo riješiti blokadu zadnjih 10, 15 godina u Federaciji i državi BiH“, kazao je.

Istakao je i da bi usvajanjem ovog modela konačno se počeli u BiH baviti ekonomskim pitanjima.