Novi zamah za Južnu interkonekciju: Predstavnici Ambasade SAD-a prisustvovali sastanku Tehničke radne grupe za novi plinovod

Kako su naveli, predstavnici Ambasade SAD-a su se danas u Parlamentu Federacije BiH pridružili Tehničkoj radnoj grupi za Južnu interkonekciju, koju čini pet stranaka vladajuće koalicije FBiH i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, kako bi uskladili naredne korake za realizaciju plinovoda.

"Ovi naredni koraci nadovezuju se na jučerašnju odluku Vlade Federacije da izmijeni Zakon FBiH o Južnoj interkonekciji i da uputi nacrt međunarodnog sporazuma BiH–Hrvatska Vijeću ministara BiH na dalje postupanje. Ambasada SAD će nastaviti koordinirati s akterima u BiH kako bi kroz strateški projekat Južne interkonekcije osigurala energetsku sigurnost i stabilnost snabdijevanja za sve građane u BiH", poručili su iz Ambasade SAD-a.

Dolazak Amerikanaca u Sarajevo

Podsjetimo, prethodnih dana u BiH, tačnije, Sarajevu su boravili predstavnici američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC za trgovinu LNG-om Joseph Flynn i Jesse Binnall koji su, posredstvom Ambasade SAD-a, održali niz sastanaka sa političkim predstavnicima.

Iako još nije zvanično da li će i kakvu ulogu ta kompanija imati u procesu realizacije projekta Južne interkonekcije, mnogi komentari, kako stručnjaka tako i političara, su da ohrabruje brzi dolazak Amerikanaca na područje BiH.

Također, poznato je i to da će se najvjerovarnije ovaj projekt realizovati po principu koncesije, što znači da će američka kompanija koja bude odabrana za gradnju plinovoda te njegovu eksploataciju koncesiono pravo imati u periodu između 30 i 50 godina.

Prije toga bit će neophodno izmijeniti zakon o Južnoj interkonekciji koji je početkom 2025. godine usvojio parlament Federacije BiH i u kojemu stoji kako će plinovod graditi kompanija BH Gas iz Sarajeva, a čemu se sve vrijeme protivio HDZ BiH.

Mora se izmijeniti poseban zakon (lex specialis) usvojen početkom 2025. godine, koji izričito navodi BH Gas kao investitora i oslobađa ga troškova eksproprijacije zemljišta. Ako investitor bude privatna američka kompanija, mora se urediti i pitanje naknade za zemljište koju bi platio fizičkim i pravnim osobama.

U tom kontekstu, BiH i Hrvatska morale bi potpisati međunarodni sporazum o ovom projektu koji bi morali ratificirati Predsjedništvo BiH i oba doma Parlamenta BiH, te Vlada i Sabor Republike Hrvatske.

Najveći dio posla je na Federaciji BiH. Entitetska kompanija BH Gas, koja upravlja plinovodima, ranije je izradila idejni projekt i pribavila dio dozvola. Dokumentacija bi se morala prenijeti na novog investitora ili bi novi investitor trebao izraditi novi projekt i pribaviti dozvole.

Državna imovina prepreka?

Kada je riječ o izgradnji Južne interkonekcije, stručnjaci upozoravaju da bi se taj projekt trebao izgraditi na način da sve bude "pravno čisto". Pri tome se najviše misli na raspolaganje državnom imovinom.

"Svjesni smo da projekat od granice s Hrvatskom, od općine Posušje pa do srednje Bosne, prolazi stotinama kilometara teritorije koja može biti i državno zemljište. Tu imamo i situaciju sa visokim predstavnikom i zabranom raspolaganja državnom imovinom. Smatram da je taj dio na neki način rješiv i da će se riješiti. Međutim, vjerovatno postoji i velika površina zemljišta koja je u privatnom vlasništvu. Ako je privatno vlasništvo i ako je sve uredno, eksproprijacija ide i sve može biti u redu. Ali ako se radi o zemljištu koje je nekada bilo nacionalizovano, a sada je u procesu restitucije, to može otvoriti ogromna pitanja – da li je to zemljište pravno uređeno, da li je spremno za eksproprijaciju ili će biti vraćano starim vlasnicima. Da se ne bi stvorio pravni vakuum i neriješena situacija, te da kompanija koja krene u ovaj projekat sutra ne bi tužila BiH zbog izgubljene dobiti, upozoravam na vrijeme da se sve te stvari moraju predvidjeti, posebno ako se bude mijenjao postojeći zakon u Federaciji BiH, kako se ne bi stvorio neki novi Viaduct", upozorio je ranije u razgovoru za N1 Amer Jerlagić, stručnjak iz oblasti energetike.

Drugi stručnjak iz oblasti energetike Edhem Bičakčić, koji je također govorio za N1, bio je nešto optimističniji po tom pitanju te dodao da to ne bi trebala biti nikakva prepreka prilikom realizacije Južbe interkonekcije.

"Uvijek se sve može kada se hoće, a i kada se radi o javnom interesu onda se sa visokim predstavnikom izuzme iz zabrane ti potencijali koji su neophodni za realizaciju. Imamo sličnu situaciju kada se gradi autoput jer je riječ o velikim infrastrukturnim projektima", stava je Bičakčić.

BiH nema vlastitu proizvodnju plina i danas se snabdijeva isključivo ruskim plinom koji dolazi Turskim tokom preko Srbije jedinim plinovodom od Zvornika prema Sarajevu koji je izgrađen prije 40 godina.

BiH se na izgradnju Južne interkonekcije odlučila nakon pritiska američke administracije, tačnije, prijetnji sankcijama svim onim državama koje posluju sa Rusijom.

U takvom scenariju, Bosna i Hercegovina bi, bez alternativnog pravca, mogla ostati bez plina za industriju a domaćinstva u glavnom gradu bez grijanja.

Shodno tome, lideri vladajućih političkih stranaka u Federaciji BiH načelno su pristali da se provedba projekta Južna interkonekcije prepusti američkom privatnom investitoru.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad