U organizaciji Udruženja porodica žrtava „Istina Kalinovik 92“ danas se u Kalinoviku obilježava 32. godišnjica zločina nad Bošnjacima iz ovog grada i okoline. Članovi porodica i delegacije proći će “Putem smrti”, od jednog do drugog objekta koji su tokom rata bili pretvoreni u logore za Bošnjake, kao i lokacije na kojima su nakon rata nađene masovne grobnice sa posmrtnim ostacima žrtava.

Obilježavanju će prisustvovati i prof. dr. David Pettigrew, profesor filozofije i studija holokausta i genocida na Državnom univerzitetu Connecticut, član Upravnog odbora Programa proučavanja genocida Univerziteta Yale.

Optuženi pobjegli u Srbiju

Apelovao je na nadležne da omoguće ostvarivanje prava na postavljanje spomen obilježja na stratištima u Kalinoviku, uključujući spomen muzej i mezarje u Barutnom magacinu te da spriječe veličanje osuđenih ratnih zločinaca u Kalinoviku.

“Bitno je podsjetiti da je za zločine počinjene u Kalinoviku 1992. godine, Apelaciono vijeće Suda BiH osudilo bivšeg zapovjednika Taktičke grupe bosanskih Srba Ratka Bundala na 22 godine zatvora, zapovjednika policijske stanice Neđu Zeljaja na 15 godina zatvora, a komandanta logora Barutni magacin Đorđislava Aškrabu na sedam godina zatvora. Osim toga, ne treba zaboraviti da su Grujo Lalović i Boško Govedarica, koji su bili članovi udruženog zločinačkog poduhvata koji je su planiralo i podržavao progon bošnjačkog stanovništva općine Kalinovik prisilnim premještanjem, istrebljenjem, protupravnim zatvaranjem, te drugim nečovječnim djelima pobjegli u Srbiju i do sada su izbjegli krivično gonjenje. Propust da se oni krivično gone podriva poštivanje vladavine prava i narušava naše kolektivno ljudsko dostojanstvo”, navodi Pettigrew.

Bez spomen-obilježja

Ističe kako je uvreda za cijelo čovječanstvo to što je preživjelima onemogućeno postavljanje spomen-obilježja u Kalinoviku.

“Zabrana predstavlja kršenje osnovnog ljudskog prava na memorijalizaciju. Koncentracioni logor Barutni magacin, na primjer, treba sačuvati kao zaštićeno nacionalno spomen-obilježe sa muzejom koji će edukovati buduće generacije kako bi se priječilo ponavljanje zločina. Rezolucijom Ujedinjenih naroda iz januara 2022. godine poziva se na očuvanje takvih lokacija kako bi se obrazovale buduće generacije i spriječila buduća djela genocida Dalje, u izvještaju UN-ovog Vijeća za ljudska prava iz oktobra 2020. godine se naglašava da „bez sjećanja, prava na istinu i pravdu ne mogu biti u potpunosti ostvarena i ne može postojati garancija da se zločini neće ponoviti“. U izvještaju se insistira da je posvećenost memorijalizaciji ključna za promovisanje „razvoja kulture demokratije i poštivanja ljudskih prava“. Postavljanje spomen-obilježja na Barutnom magacinu doprinijelo bi, dakle, ne samo kulturi sjećanja već i pravednoj budućnosti u Bosni. Iako počinioci zločina u Kalinoviku nisu osuđeni za genocid, njihovi zločini su rezultirali gotovo potpunom eliminacijom bošnjačkog stanovništva. Bošnjačko stanovništvo u Kalinoviku smanjeno je sa otprilike 31 posto 1992. godine na 2 posto 2013. godine. Zabrana spomen-obilježja za žrtve i mural koji veliča Ratka Mladića na ulazu u grad nastavak su tog nastojanja da se eliminiše bošnjačko stanovništvo sprječavanjem povratka izbeglica kroz psihološko zastrašivanje”, rekao je.

Poziv za uklanjanje murala Ratka Mladića

Kazao je kako nedavna vijest da se istaknuti Bošnjaci pozivaju na saslušanje u policijske stanice u Republici Srpskoj ukazuje na to da je “u toku nova kampanja progona, diskriminacije i zastrašivanja”.

“Važno je reći da naše afirmisanje istine danas i naše zalaganje za kulturu sećanja ni na koji način nisu stvar „širenja mržnje“ ili „ugrožavanja bezbjednosti“. Naprotiv, kultura sjećanja je ključna za stvaranje mira i pravde. Danas, u znak sjećanja na žrtve, te u skladu sa bosanskohercegovačkim zakonom protiv veličanja osuđenih ratnih zločinaca, te u ime budućnosti u kojoj se poštuju istina i ljudska prava, pozivam visokog predstavnika, vrhovni autoritet na terenu, da ukloni mural Ratka Mladića na ulazu u Kalinovik. To je surova provokacija koja slavi zločine i prijeti ponavljanjem zločina. Mural Ratku Mladiću mora biti uklonjen u ime sjećanja na žrtve Kalinovika, a posebno na one čiji ljudski ostaci još nisu identifikovani, među kojima su doktor Abdurahman Filipović, Avdija Škoro i Salko Vranović. Danas izgovaramo njihova imena i sjećamo se njih i svih poginulih u Kalinoviku”, poručio je.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad