Bosna i Hercegovina u jeku, kako mnogi kažu, najteže političke krize od Dejtona na ovamo, dobila je ocjenu iz Brisela: da je u procesu EU integracija najlošija od svih zemalja Zapadnog Balkana. Ništa novo ni neočekivano, smatraju analitičari, te se pitaju, jesu li rješenje stagancije moguće sankcije, ali i uskraćivanje financijske pomoći.

Bosna i Hercegovina u izvještaju Europske komisije dobila je najgore ocjene. Izvješće o napretku kaže – napretka nema.

“BiH mora napredovati u svih 14 ključnih prioriteta iz mišljenja Komisije, da bi mogla napredovati na putu ka EU“, istakao je Oliver Varhelyi, evropski komesar za proširenje.

A naša zemlja, navodi se između ostalog…

– NEMA napretka za reformu javne uprave

– NEMA napretka u pogledu pravosuđa

– NEMA napretka i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala

– NEMA napretka u poštivanju osnovnih ljudskih prava

Službeni Brisel stoga apelira:

“Potreban nam je konstruktivan dijalog i politička volja od svih strana da bi se išlo naprijed. Politički lideri moraju podržavati, a ne urušavati funkcionisanje državnih institucija, te raditi na reformama vladavine zakona i pravosuđa“.

“Dok se mi u Bosni i Hercegovini trvimo oko nekih stvari za koje znamo da neće imati nikakav rezultat, prolaze vozovi i BiH stoji na svom evropskom putu. Imamo uzavrelu političku situaciju unutar Bosne i Hercegovine i onda dobijemo izvještaj kakav smo dobili evo od Evropske komisije“, kazao je Šefik Džaferović, član Predsjedništva BIH.

Pa i da se izvještaj o napretku osobno uruči od strane šefa Delegacije EU domaćim liderima, kako smo to imali priliku svjedočiti prethodnih godina. Zanimljivo da je izvještaj ove godine zamjenici predsjedavajućeg Vijeća ministara uručila zamjenica šefa europske delegacije.

Istovremeno, SDP i Naša stranka zbog posljendjih zbivanja dogovorili su zajedničko djelovanje za BiH na europskoj razini.

“Ako želimo spriječiti dalje nazadovanje evropskih vrijednosti na ovim prostorima, moramo početi nazivati stvari pravim imenom. Imajući u vidu činjenicu da je eskalacija političke krize u BiH povezana s njenim udaljavanjem od puta europskih integracija, Evropska unija mora zauzeti jasan stav i odrediti poseban pristup prema našoj državi“, poručuju to iz ove dvije stranke, te najavljuju i da će zahtijevati konkretan angažman. Što da očekujemo?

“Vidjeli smo da politike ovdje u Bosni i Hercegovini rade ka nazadovanju i okretanje u suprotnom smjeru od EU, a ona sama je zaokupljena svojim problemima. Ali isto tako znamo da su godinama sarađivali sa političarima koji vode jednu destruktivnu politiku“, istakla je Tanja Topić, analitičarka.

No možda više i neće, jer ono što se sve češće spominje u posljednje vrijeme su moguće sankcije, ali i uskraćivanje finanacijske pomoći. A nje je do sada, itekako bilo.

“Vi ukoliko sada uzmete parametre o investicijama u BiH, onda ćete vidjeti da iz Europske unije, Europske komisije dolazi najveći broj infrastrukturalnih, važnih investicija. Sve ostale zemlje su dobrodošle i one ulažu, ali to je vrlo minimalan postotak u odnosu na ono što dolazi iz EU“, komentarisao je Plakalo.

No je li vrijeme da se ta pomoć uskrati, odnosno da li bi manjak novca, našim političarima bio motiv da prionu na posao. Posao i reforme koje građani čekaju godinama.