Rast cijena na tržištu nije rezultat povećanja trgovačkih marži, već isključivo rasta cijena sirovina globalno, uslovljeno trenutnim okolnostima, a što za rezultat ima povećanje nabavne vrijednosti proizvoda, kažu poslodavci i zahtijevaju hitan sastanak sa federalnim premijerom.
“Cijena tone pšenice prije pandemije iznosila je od 150 do 170 evra, dok je danas cijena znatno veća, te iznosi od 220 do 240 evra po toni. Ograničenje marži neće biti urađeno u znak poštovanja prema kupcima jer bi njeno sprovođenje nesumnjivo dovelo do nestašice znatnog broja artikala u gašenja znatnog broja radnih mjesta, zatvaranja trgovačkih radnji, a imalo bi negativan uticaj na značajan pad priliva sredstava po osnovu uplate PDV-a“, kažu iz Udruženja poslodavaca FBiH.
Odluka je, podsjetimo, donesena nakon zaključka Federalnog parlamenta kako treba donijeti mjere neposredne kontrole cijena osnovnih životnih namirnica i naftnih derivata. U trgovini osnovnim životnim namirnicama maksimalne marže u veleprodaji su ograničene na šest posto, a u maloprodaji osam posto, dok je za naftne derivate propisana i maksimalna visina marže u veleprodaji 0,06 KM/litru derivata, a u maloprodaji 0,25 KM/litru. U slučaju naftnih derivata, radi se o odluci koju je donijela i RS, u kojoj za sada nema ograničenja na životne namirnice.
A što nam je tržište donijelo. Podaci Agencije za statistiku kažu, u odnosu na prethodnu godinu, značajno su poskupili osnovni prehrambeni artikli. Na prvom mjestu ulje, za 18,6 posto u odnosu na januar prošle godine, a tu su i brašno, šećer, riža, jaja. Blagi pad mlijeka i mesa, osim piletine. No ovo su tek osnovni artikli. Da cijene rastu bilježi i Savez samostalnih sindikata BiH, prema kojima građani za osnovne životne namirnice moraju izdvojiti gotovo 200 konvertibilnih maraka više u odnosu na kraj 2020. godine, ili kako tvrde sindikalna potrošačka korpa u januaru ove godine, iznosila je oko 2.000 KM što prosječna plata od 960 KM ne može pokriti ni polovinu potrošačke korpe.
“Sve to u situaciji kada potrošači žive sa umanjenim ili neredovnim platama zbog smanjenog radnog vremena, na minimalcu su ili pak posla uopšte nemaju. U doba korone koja iziskuje zdravu hranu, suplemente i lijekove koji nisu besplatni, život radnika izuzetno je težak”, izjavila je Lejla Čaušević.
No ekonomista Zlatko Hurtić ne slaže se se ovim podacima. Smatra kako ne odgovaraju statistici koja ne pokazuje toliko vrtoglav rast cijena kako tvrde u sindikatu.
Odluka o kontroli cijena stupila je na snagu od danas. Za realizaciju i nadzor zaduženi su Federalna, Kantonalna, odnosno u RS gradske i općinske tržišne inspekcije. Kazne za kršenje mjera neposredne kontrole cijena kreću se u rasponu od 1.000 KM do 10.000 KM za pravno lice, od 500 KM do 1.500 KM za fizičko lice.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare