"Državnost Bosne i Hercegovine u 20. i 21. stoljeću - historijski izazovi i dostignuća u razvoju državnosti Bosne i Hercegovine" naziv je konferencije koja je održana u Sarajevu. Diskutovalo se o historijskim pretpostavkama državnosti BiH, ZAVNOBiH-u i njegovim osnovnim idejama, ali i o izazovima s kojima se Bosna i Hercegovina danas susreće.

U Mrkonjić Gradu, 1943. godine, Bosna i Hercegovina je definisana kao jedinstvena država u kojoj će svi narodi imati ista prava. Odluku je potvrdilo i izglasalo 247 vijećnika ZAVNOBIH-a, svih bh. naroda… 80 godina kasnije, iako se mnogi zaklinju na tekovine Zemaljskog antifašističkog vijeća, građani BiH ne mogu biti birani i birati na cijeloj teritoriji BiH.

Sam Dejtonski spoarazum, što se često zaboravlja, ima odredbu koja govori o kontinuitetu državnosti, što uključuje i sve pravne propise bivše Republike BiH ukoliko novi nisu u međuvremenu doneseni..

S druge strane građanin, u konačnici, nije nositelj suvereniteta, već kolektivi, što je protvno konvencijama koje su dijelom upravo Dejtonskog sporazuma, ali i protivno idejama ZAVOBIH-a.

Dejtonski sporazum, koji je parafiran prije 28 godina, unatoč svim ograničenjima dao je veliki doprinos državnosti i razvitku BiH, kao zajednički cilj postavio jačanje suvereniteta države, njenih institucija i privrede te vladavine prava. Visoki predstavnik Christian Schmidt obračajući se naučnom skupu kazao je danas da međunarodna zajednica neće dopustiti da država postane prazana ljuštura, ali i da ZAVNOBiH daje vrijedne lekcije

“Moramo razmotriti i to kako te termine bratstvo i jedinstvo i federalizacija koji su postojali ranije, možemo sada transformirati u pojedinačne termine i vidjeti kako može funkcionirati pojedinačna demokartija. Mi to moramo raditi zajedno i bez obzira na određene izjave Milorada Dodika, moramo sjesti i razmišljati kako možemo doći do bolje BiH unutar Evropske unije i pune implementacije Dejtonskog sporazuma”, naveo je Schmidt danas.

Hrvatski historičar Ivo Goldstain poručio je da i danas koncept bratstva i jedinstva proklamovan tokom borbe protiv fašizma u 2. svjetskom ratu, osim nedvojbene ideološke dimenzije, sadrži i temelje za svaku suradnju bez koje zemlja nema budućnosti

“Svakako svijest o tome da živimo na zajedničkom prostoru i da imamo puno zajedničkih interesa, s druge strane da nismo jedinstveni i ne smijemo svi misliti na isti način, posebno ne po nekoj komanadi. Vrlo je važno da se na cijelom teritoriju BiH stvara atmosfera uvažavanja drugog i drugačijeg, snošljivosti, tolerancije”, istaknuo je Goldstain.

A to nije baš lako s postojećim ideologijama ili kako Nezruk Ćurak dodaje: “Ja sam veoma sklon tome da 28 godina nakon Dejtona, politikama unutrašnjeg neprijateljstva ne može se ništa postići. No, ako se osvrnete oko sebe nažalost ne može ni na ruke jedne ruke izbrojiti političare koji su radili na politici prijateljstva. Samo se radi na proizvodnji nepovjerenja, sukoba, a onda vidite u kontaktu s običnim narodom koji se s tim uopšte ne slaže.”

Budućnost BiH je u dogovoru kojim će se izbjeći bilo čija dominacija te u jačanju demokratskih institucija sukladno vrijednostima na kojima se temelji Europska unija – jedan je od zaključanka prvog dana konferencije.

Opširnije u priči Tine Jelin – Dizdar.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad