Zamjenik predsjedavajućeg Komsije za koncesije BiH Milomir Amović potvrdio je za N1 da je formirana zajednička komisija za koncesije koja će biti sastavljena od četiri člana državne komisije i tri člana Komisije za koncesije RS, odnosno da šest članova dolazi iz entiteta RS, tek jedan iz Federacije.

Komisija za koncesije koja treba da ima sedam članova, trenutno broji četiri, jer su ostalima mandati isticali od 2008. do 2015.

Po zakonu, odluke se mogu donositi ako su prisutna najmanje četiri člana, od kojih po jedan treba da bude iz FBiH, Republike Srpske i Brčko distrikta, ali trenutni sastav ne odražava to pravilo, te je i u tom pogledu funkcionisanje Komisije bilo onemogućeno.

No to čini se ipak nije predstavljalo problem za formiranje zajedničke komisije koja će odlučiti o Buku Bijela.

“Komisija za koncesije BiH nije popunjena sa članom iz Brčko distrikta, i dva člana iz Federacije. Kada radimo i djelujemo u svojstvu ove komisije tada praktički ne možemo donositi odluke pošto je potrebna teritorijalna zastupljenost iz entiteta i Brčko distrikta. Međutim kada radimo u svojstvu zajedničke komisije nemamo taj uslov, već predsjedavajući komisije formira ovo tijelo od četiri člana Komisije za koncesije BiH, koju čine dvojica Srba i jedan Bošnjak koji dolaze sa teritorija RS-a, i jednog Hrvata sa teritorije Federacije BiH zajedno sa tri člana Komsije za koncesije Republike Srspke. Tako da ona što se tiče ovog predmeta može da donosi odluku”, kaže za dopredsjedavajući Komsije za koncesije BIH, Milomir Amović.

Da li zajednička komisija može da bude legitimna obzirom da šest od sedam članova dolazi iz entiteta RS, Amović dodaje kako zakon nigdje ne definiše teritorijalnu zastupljenost u tom smislu.

Zajednička komisija sutra će održati i svoj prvi sastanak na kojem će biti definisan njen rad. I dalje je nejasno o čemu će odlučivati, jer kako je kazao i sam Amović, Ustavni sud svoju odluku nije jasno precizirao.

“Mi prvo moramo definisati šta je zapravo predmet spora i koju odluku od nas može očekivati Ustavni sud i javnost. Ako se radi o ustavnim nadležnostima, u to se komisija ne može uključivati, jer to radi Ustavni sud BiH. Možemo utvrditi da li je bio sporan postupak dodjele koncesije, odnosno da li je bila potrebna saglasnot Parlamenta, Savjeta ministara, odnosno da li je uopšte bilo spora. O tome sutra moramo da se dogovorimo, šta je predmet spora i ko su strane u sporu.

S jedne strane imamo Vladu RS-a koja je tu proceduru provodila, s druge strane moramo da vidimo ko je ispred države BiH strana u sporu. Da li to mogu biti 24 paralemntarca, ili je to trebao biti biti Savjet ministara, Parlemnt ili neka druga institucija BiH. Ustavni sud to nije definisao i moramo zatražiti agrumente i jedne i druge strane, i definisati koja je uopšte druga strana u predmetu”, dodaje Amović.

Ustavni sud BiH je sredinom jula, odlučujući o zahtjevu 24 člana Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH da se poništi odluka RS o davanju koncesije za gradnju hidroelektrana u okviru projekta Gornja Drina, naložio Komisiji za koncesije BiH da najkasnije u roku od tri mjeseca riješi ovo sporno pitanje.

Koncesiju za gradnju tri hidroelektrane: Buk Bijela, Foča i Paunci, dobila je firma Hidroenergetski sistem Gornja Drina, u kojoj Elektroprivreda Srbije (EPS) ima većinski dio od 51 posto, a Elektroprivrede Republike (ERS) 49 posto. Kamen temeljac za gradnju prve HE, Buk Bijela položili su polovinom maja premijeri RS i Srbije, Radovan Višković i Ana Brnabić.

Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH tražili su da se koncesija poništi jer odluke u vezi s državnom imovinom mogu biti donijete isključivo na nivou BiH.