Danas je održan značajan sub-regionalni sastanak o implementaciji Agende 2030 na Zapadnom Balkanu, u okviru Sastanka visokog nivoa održivog razvoja Ujedinjenih nacija (HLPF) 2023. Organizovali su ga zajednički Bosna i Hercegovina i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), a nosio je naziv “Ubrzavanje otpornosti i rasta”.

Tokom sastanka, predstavnici Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije su se okupili da predstave pregled napretka u implementaciji Agende 2030 u svojim zemljama. Sub-regionalni sastanak o implementaciji Agende 2030 na Zapadnom Balkanu predstavlja godišnju razmjenu stanja, izazova i dobrih praksi u implementaciji Ciljeva održivog razvoja (SDGs) u zemljama Zapadnog Balkana.

Sastankom je moderirao Zlatko Lagumdžija, stalni predstavnik Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama. U uvodnim riječima, naglasio je značaj regionalne saradnje i zajedničkih ciljeva u postizanju SDGs. On je istakao važnost zajedničkog rada na prevazilaženju izazova i postizanju vidljivog napretka u održivom razvoju.

Nadalje, naglasio je neophodnost sinergije između dvije ključne platforme – Ciljeva održivog razvoja (SDGs) i inicijativa Evropske unije (EU). Istakao je značaj uspostavljanja “zajedničke platforme”, SDGs-EUs, koja će služiti kao pokretačka snaga za opšte reforme, kao i za nekoliko ključnih integrativnih procesa na Zapadnom Balkanu, posebno u ekonomskom i zdravstvenom sektoru, kao i zelenoj i digitalnoj transformaciji.

Ovaj prijedlog ima za cilj unapređenje saradnje i integracije među zemljama Zapadnog Balkana u njihovom nastojanju ka održivom rastu i razvoju.

Usklađivanje agendi

Usklađivanjem SDGs i agendi EU u određenim ciljanim oblastima, region može “unaprijediti regionalnu saradnju i ostvariti zajednički napredak, otvoriti nove mogućnosti i razviti ekonomsku i zdravstvenu zajednicu Zapadnog Balkana, uključujući ih u odgovarajuće integrativne procese EU”.

Ključan aspekt sastanka podrazumijeva i važnost usklađivanja Evropskog zelenog sporazuma i zelene agende Zapadnog Balkana pod jednim zajedničkim okvirom. Ovaj pristup osigurava da Evropski zeleni sporazum ostane inkluzivan i odgovoran prema jedinstvenim potrebama i prioritetima Zapadnog Balkana, sprečavajući da postane samo EU Zeleni sporazum.

Digitalna transformacija

Lagumdžija je naglasio tekuću digitalnu transformaciju unutar EU i istakao neophodnost integracije napora digitalne transformacije Zapadnog Balkana u ovaj proces. Takva integracija pruža potencijalno rešenje za “problem odliva mozgova”, što je aktuelni izazov sa kojim se region suočava.

Ova konvergencija digitalnih strategija ne samo da rješava problem odliva mozgova, već region pozicionira kao privlačan centar za stručne talente i inovativne inicijative.

Pristup Lagumdžije ima za cilj uspostavljanje saradničkog i integrisanog okvira za održivi razvoj i napredak na Zapadnom Balkanu.

Potreba za ubrzanjem napretka

Ivana Živković, pomoćnica generalnog sekretara, pomoćnica administratora i direktorka Regionalnog biroa za Evropu i Zajednicu nezavisnih država, izrazila je zahvalnost Republici Hrvatskoj što je učestvovala na sastanku kao članica Evropske unije i cijenila njihova dragocjena iskustva koja su podijelili tokom diskusije. Istakla je važnost SDG Summita i potrebu za većim angažovanjem sa međunarodnim finansijskim institucijama. Takođe je ukazala da, iako je bilo nekih pozitivnih napretka, globalni podaci ukazuju na potrebu za ubrzanjem napretka u nekoliko SDGs na Zapadnom Balkanu. UNDP je posvećen pomoći regionu u istraživanju mogućnosti i postizanju održivog razvoja.

Ambasador Miloš Prica, kopredsjedavajući SDG Savjeta Bosne i Hercegovine, pohvalio je izvanredne napore tima UNDP-a u Bosni i Hercegovini i predstavio rad SDG Savjeta BiH. Istakao je napore u podržavanju regionalne saradnje kroz redovne sastanke i radne grupe tokom cijele godine. Međutim, takođe je izrazio zabrinutost zbog negativnih uticaja rata u Ukrajini i posljedica pandemije.

Odliv mozgova je postao glavno pitanje u Bosni i Hercegovini, koje zahtijeva više pažnje kako na nivou države, tako i na subregionalnom nivou. Dodatno, gospodin Prica je istakao važnost unapređenja metoda prikupljanja podataka kako bi se efikasno podržao njihov rad.

Izazovi iz susjedstva

Predstavnici Sjeverne Makedonije i Srbije takođe su podijelili svoje perspektive tokom sastanka. Razgovarali su o izazovima koji se odnose na vladavinu prava, rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena u regionu. Takođe su naglasili geopolitički uticaj rata u Ukrajini i spoljne uticaje. Saradnja sa UNDP-om je bila pohvaljena, a obje zemlje su izrazile svoju posvećenost pronalaženju rješenja za izazove kao što su depopulacija i finansiranje projekata održivog razvoja.

U zaključnim riječima, Lagumdžija je izrazio optimizam u pogledu mogućnosti daljeg proširenja regionalne saradnje i zajedničkog rada na ubrzanju SDGs na Zapadnom Balkanu. Istakao je potrebu za zajedničkim naporima i inicijativama kako bi se postigli kratkoročni ciljevi u odabranim oblastima kao što su trgovina, zdravstvo, zelena i digitalna transformacija, pored dugoročnih ciljeva.

Sastanak je završen sa zajedničkim opredjeljenjem da se podrži održivi razvoj u regionu i suočavanje sa izazovima kroz kolektivno djelovanje. Takođe, zemlje Zapadnog Balkana prepoznaju važnost i potencijal implementacije Agende 2030 i Ciljeva održivog razvoja (SDGs) kao priliku za značajno poboljšanje društvenih, ekoloških i ekonomskih aspekata života u regionu. Održivi razvoj je u osnovi politika Evropske unije i njenih članica.

SDGs i Agenda 2030 trebaju služiti kao platforma za reforme za svaku zemlju u regionu i stvaranje sinergije sa procesom integracije Zapadnog Balkana u Evropsku uniju.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad