Oglas

Godišnjica paljenja Vijećnice

Ono što agresor nije uništio u ratu mi sami polako uništavamo u miru

author
Adisa Imamović
25. aug. 2025. 19:09
a4
U noći 25. na 26. august 1992. zapaljena je sarajevska Vijećnica (Screenshot/BHRT)

Trideset i tri godine su prošle otkako je Vojska Republike Srpske s položaja u okolini opkoljenog Sarajeva zapalila sarajevski simbol - Vijećnicu. Mnogi se i danas s beskrajnom tugom sjećaju te noći kada je gorjelo nacionalno blago i kada su ugašeni brojni životi. Poseban fokus tokom ovogodišnjeg obilježavanja najtežeg dana od postojanja Vijećnice stavljen je na neizvjesnot u kojoj danas žive radniciinstitucija kulture, jer izostaje politička volja za trajno rješavanje finansijskog pitanja.

Oglas

U noći 25. na 26. august plamen je gutao sve pred sobom. Izgorjelo je oko 90 posto knjžnog fonda i dokumenata koji su svjedočili o historiji Bosne i Hercegovine. Dva miliona knjiga nestalo je u nekoliko sati bjesomučnog granatiranja s polažaja Vojske Republike Srpske. I to nije najgore što se desilo, kažu dugogodišnji radnici Nacionalne i univerzitetske biblioteke.

"Najvećim, neoprostivim i nezaboravnim gubitkom smatramo ljude koji su stradali našavši se na smrtonosnom putu, dolazeći ili vraćajući se s posla u Vijećnici. Mlada informatorica Aida Buturović ubijena je istog dana, samo par sati prije ubijanja i Vijećnice, Adela Leotar, bila je jedna od najuglednijih i najzaslužnijih bibliotekarki svjetskog glasa, Anto Slavko Kovačić, čuveni bibliograf, Mirko Azinović, poznat kao živi katalog biblioteke, i uvijek nasmijana Nezira Zahirović koja nam je pripremala tople kafe", sjeća se Amra Rešidbegović, pomoćnica direktora NUBBiH.

Blizu 18 godina trajala je obnova ovog nacionalnog spomenika. Vrata Vijećnice otvorena su ponovo 2014. godine, u njoj se više ne čuva ono najvrijednije, knjige i dokumenti. Većina ih se nalazi u prostorijama Naciolne univerzitetske bibilioteke na Marijin Dvoru. No sudbina ove, jedne od sedam državnih institucija kulture, danas je upitna.

Oglas

Iz obnovljene Vijećnice, 33 godine nakon što je zapaljena, upućena je poruka kako ne postoji država bez kulture, stoga i apel mnogobrojnih prisutnih na one nadležne da hitno riješe finansiranje upravo institucija kulture u Bosni i Hercegovini.

"Spašena građa koja je preživjela pakao rata zaslužuje stabilno i sigurno mjesto, a Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH zaslužuje institucionalnu podršku koja joj omogućava nesmetan rad. Ovom prilikom u ime kolektiva NUBBiH želim se zahvaliti svima koji su prošle godine pomogli da Biblioteka ne zatvori svoja vrata", kazala je Adisa Žero, uposlenica NUBBiH.

A riječ je o privremenim finansijskim injekcijama koje dolaze s nivoa kantona ili Federacije, dok država okreće glavu od kulture. U novembru prošle godine, intervencijom visokog predstavnika spriječeno je gašenje Nacionalne bibilioteke čiji radnici u tom trenutku, zbog neriješenog pravnog statusa institucije i načina finansiranja, mjesecima nisu dobijali plaće. Schmidt je tada obavezao Vijeće ministara da trajno riješi pitanje finansiranja sedam institucija kulture. Godinu dana nakon, Schmidtov zahtjev ostao je mrtvo slovo na papiru.

Oglas

"Nažalost, mi moramo priznati jednu bolnu istinu, ono što agresor nije uništio u ratu mi sami, izgleda, polako uništavamo u miru, nemarom, nedostatkom brige, nekim sitnim, partikularnim interesima... Gdje je danas Nacionalna biblioteka BiH, gdje su naše kulturne ustanove koje bi trebale biti stubovi našeg identiteta i ponosa? Kultura nije luksuz, ona je temelj našeg postojanja i to moramo valjda svi znati", mišljenja je Jasna Duraković, ministrica obrazovanja i nauke FBiH.

Ključni razlog zbog kojeg institucije države, u prvom redu Vijeće ministara, ovaj problem ne rješavaju, jesu opstrukcije ministara iz entiteta Republika Srpska. Jasna je bila nedavna poruka ministra finansija, Srđana Amidžića, koji je rekao da instuticije kulture ne doživljava kao svoje. Stoga su dva člana Predsjedništva Željko Komšić i Denis Bećirović amandmanima na budžet predvidjeli osam miliona maraka za njihovo funkcionisanje.

"Sedam institucija kulture od značaja za BiH zaslužuju sigurno mjesto, a između ostalog i trajno mjesto u državnom budžetu. To nije pitanje politike, to je pitanje opstanka našeg identiteta i evropskoga puta, te institucije ne pripadaju nijednoj partiji, nijednoj vlasti, nijednom pojedincu već isključivo državi BiH, njenim građanima i narodima", istakla je Hatidža Jahić, Kabinet Denisa Bećirovića.

Ipak, podrška budžetu mogla bi izostati u parlamentarnoj proceduri, jer kadrovi SNSD-a najavljuju blokadu u Domu naroda BiH. To donosi novi period neizvjesnosti, ne samo za Nacionalnu univerzitetsku biblioteku, nego i Zemaljski i Historijski muzej BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti, Biblioteku za slijepa i slabovidna lica, Umjetničku galeriju, te Kinoteku BiH, čiji finansijski status usljed političkih neslaganja do danas ostaje na čekanju.

Oglas

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama