Nagomilani, dugogodišnji problemi u zdravstvu nisu novost u Bosni i Hercegovini. Osim borbe sa bolešću, pacijenti vode borbu i sa zakazivanjem pregleda, pronalaskom ljekara, lijekova...

Duga je lista problema, ali građani su se, izgleda, navikli živjeti sa tim.

“Nismo svi isti, ne možemo svi biti isto zadovoljni, nekom ovo odgovara, nekom ne odgovara”, kaže jedan sugrađanin.

“Ljekara fali, medicinskih radnika uopšte fali, ali ja se ne mogu požaliti, nekad je mjesec i po, nekad je dva mjeseca da čekam, ali imam siguran termin, i nema tog ljekara do koga ne mogu doći”, dodaje sugrađanka.

“Nedostaje nam svačega, a previše imamo bolesnih”, “Ma ništa, kakvo zdravstvo, nema zdravstva”, mišljenja su sugrađani.

Na papiru višak, u stvarnosti manjak kadra

Problemi bi nestali domino efektom, normatizacijom zdravstvenih usluga, kažu pojedini. Prema dosadašnjoj praksi, na papiru postoji višak kadra, a u stvarnosti manjak, kaže Jasmin Avdović iz Sindikata zdravstva JU Dom zdravlja KS, i dodaje:

“Kadar većinski, zavisi kako koji profil, radi između dva do sedam puta više posla nego što treba da rade. Građani su opravdano nezadovoljni s tim što usluga nije blagovremena, jer se dugo čeka ili radi manjka opreme i kadra”.

Nisu rijetke žalbe pacijenata ni kada je riječ o higijeni u zdravstvenim ustanovama. Nedavno je tako u epicentru bio Dom zdravlja Istočno Sarajevo, a sve zbog, kako se navodi, zapuštenog toaleta. V.d. direktor Nenad Ćuk poručio je da se djelimično rade unutrašnji radovi:

“Promijenićemo ta vrata. Upravo obezbjeđujemo sredstva. Rješavamo i problem toaleta kod laboratorije, ali i druge probleme u samom Domu zdravlja. Prostor je okrečen 2020, urađena je fasada, a unutrašnji radovi se djelimično rade”.

Iako je pravilo da čitav bolnički prostor bude čist, trebalo bi razumjeti i stanje u kome se nalazi bh. zdravstvo, kaže Aida Pitić, epidemiologinja u Općoj bolnici Abdulah Nakaš u Sarajevu.

“Moramo znati da zdravstvo ima puno problema. Menadžment je taj koji neke osnovne stvari mora zadovoljiti. Menadžer svake zdravstvene ustanove ima obavezu da vodi računa ne samo o medicinskom dijelu našeg rada, nego i o svakom drugom”, ističe Pitić.

Javne nabavke

Na spisku problema zdravstva nalaze se i javne nabavke. Transparentnost se, za razliku od pandemijskih godina, poboljšala, ali i dalje nije na zadovoljavajućem nivou.

“Pa smo imali nedavno slučaj Kantonalne bolnice Zenica gdje je 840 dijelova, stavki nije podijeljeno na lotove, u suštini to bi bila dobra praksa, da se osigura ušteda novca, ali i veća konkurencija na tržištu. Saznajemo prije nekoliko dana taj tender je poništen”, kaže urednik portala Pratimo tendere, Slobodan Golubović.

Ka rješavanju brojnih problema vodila bi uspostava sistema sigurnosti u zdravstvenim ustanovama i kvalitete. Ovo prvo je i zakonska obaveza.

“Uspostava sistema sigurnosti i kvaliteta podrazumijeva uspostavu jednog dobrog sistema, niz napisanih procedura u radu koje omogućavaju da se drastično smanji mogućnost neželjenih događaja, mogućnost grešaka.. Ono što je najveći benefit je za same pacijente da dobiju sigurnu i kvalitetnu zdravstvenu uslugu”, navodi direktor AKAZ FBiH, Salih Valjevac.

No, koliko nadležni razmišljaju o takvoj usluzi, dovoljno pokazuje podatak da još uvijek više od 50% zdravstvenih ustanova u FBiH nije ispunilo obavezni nivo sistema sigurnosti.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad