"Otisak Mađarske u BiH": Raste otpor rudarenju litija na Majevici

“Živim u ovoj kući 70 godina, gdje da idem sad?” pita starija žena koja okopava svoju baštu. I ona će, kako piše ovaj portal, biti deložirana ako krene eksploatacija sirovina.

Mađarski novinari su posjetili planine Majevice blizu grada Lopare u BiH.

"Na zelenim brežuljcima čuju se ovce, zvona s krava, i sve djeluje tiho i mirno. Teško je zamisliti mašine, uništavanje šuma, uklanjanje padina, curenje hemikalija—sve ono što može doći s rudnikom", navode.

Dubine planine Majevica kriju litijum, bor, kalijum i druge minerale. Njih bi trebala eksploatisati kompanija Arcore AG sa sjedištem u Švicarskoj. Uprkos protestima mještana i ekologa, vlasti Republike Srpske u potpunosti podržavaju projekat. “Dao bih im dozvolu sutra”, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, prema pisanju Euronewsa.

Vijesti o mogućem učešću Mađarske u rudarskom projektu pojavile su se prošle godine. Međutim, mađarska vlada tek je u martu ove godine šturo pomenula mogućnost zajedničke eksploatacije. Još uvijek nije jasno kako bi saradnja izgledala, s obzirom da je koncesiju za eksploataciju tražila pomenuta firma Arcore AG. Dodatnu konfuziju unosi to što je Dodik u međuvremenu ponudio SAD-u pristup rudnim nalazištima.

"Naši zakoni služe interesima investitora"

Arcore AG je objavila rezultate geoloških istraživanja u novembru 2023. godine. Prije toga, mnogi mještani nisu ni znali da se vrše testna bušenja.

Potom su se okolne općine udružile i građani su se aktivirali. Organizovani su protesti, potpisivane peticije, a osam općina usvojilo je zajedničku deklaraciju protiv rudnika litijuma. Načelnik Lopara zatražio je od Narodne skupštine RS-a da ne dodijeli koncesiju. Međutim, skupština nije usvojila predloženu deklaraciju.

Kako piše VSquare, dosad se njihova borba pokazala uzaludnom, pa čak i kontraproduktivnom. “Godine 2022. su u zakon uvrstili da se lokalno stanovništvo mora uključiti u geološka istraživanja, ali su prošle godine tu odredbu izbrisali”, kaže Rado Savić, načelnik Lopara. Nalazište se nalazi upravo na teritoriji ove opštine.

U februaru ove godine, Arcore AG je podnijela zahtjev za koncesiju. “Tražili smo dokumentaciju, ali iz Ministarstva energetike smo dobili prazan odgovor, bez dokumenata. Imamo vrlo ograničen pristup informacijama”, kaže načelnik. “Kod nas zakoni favorizuju investitore, a ne lokalne zajednice”.

Općina Tuzla je 27. marta usvojila deklaraciju sa 16 tačaka. Između ostalog, traži se obustava koncesionog postupka do nezavisne ekološke procjene. Takođe, pozivaju se međunarodne organizacije i predlaže zabrana rudarenja litijuma i drugih sirovina u radijusu od 40 kilometara. Traži se i istraživanje štetnih efekata rudarenja litijuma na području Majevice. U maju su poslali izjavu Visokom komesaru UN-a za ljudska prava i klimatske promjene o mogućim posljedicama rudnika u Loparama.

“Nemamo nikakvih informacija”, potvrđuje Omer Berbić, predstavnik općine Tuzla. “Nema transparentnosti iz Ministarstva energetike RS, a federalna ministarstva nemaju nadležnost nad tim resorom. Na državnom nivou nemamo ministarstvo koje bi moglo da ih zaustavi”.

Lopare se nalaze u entitetu Republika Srpska, dok Tuzla pripada Federaciji BiH. “Nažalost, ovo je zemlja sa mnogo nivoa vlasti, komplikovana zemlja, i zato diktatori vole da posluju ovdje”, kaže Berbić. “Znaju da će se sve odviti onako kako se dogovore s jednim čovjekom, bez vladavine prava koja bi uticala na odlučivanje”.

Veliko prijateljstvo Orbana i Dodika

Vijesti o mađarskom učešću prvi put su objavljene prošle godine, kada je Viktor Orban nekoliko dana boravio u Sarajevu i Banjoj Luci. Tada je premijer RS-a Radovan Višković rekao za RTRS da računaju na mađarske partnere u eksploataciji sirovina, izvijestio je regionalni ogranak Átlátszóa iz Vojvodine.

Međutim, iz Mađarske nije bilo službenih potvrda do marta ove godine, a i tada je zajednička eksploatacija samo nejasno pomenuta u saopštenju vlade pod naslovom “Pravni progon protiv Milorada Dodika koji je konstruisan u inostranstvu”.

Na zajedničkoj konferenciji za medije s Dodikom 3. marta, Levente Magyar, državni sekretar u Ministarstvu vanjskih poslova i trgovine, rekao je da “razgovori traju”.

“Razgovarali smo i o zajedničkoj eksploataciji izuzetno bogatih mineralnih i prirodnih resursa u Bosni i Hercegovini, uključujući Republiku Srpsku”, naveo je.

Na pitanja novinara portala VSquare o planiranom zajedničkom projektu nisu odgovorili ni Ministarstvo vanjskih poslova Mađarske ni kabinet Milorada Dodika.

“Znamo da nam je Mađarska dala puno novca kroz bankovne kredite, a zauzvrat naš predsjednik, premijer, odnosno cijela vlast prodaje naše sirovine”, kaže novinarka Andrijana Pisarević (capital.ba). “Ne samo Mađarskoj—i SAD-u, i Kini, svima koji su spremni da plate. Jer smo stvarno bez novca”.

Berbić također smatra da Dodik nastoji steći politički uticaj kroz dobre odnose s Orbanom, te da zauzvrat rasprodaje bogatstvo zemlje. “Ponaša se kao da je sve ovo njegovo”, dodaje on.

“Naši političari su korumpirani i ne mogu stati sa svojim apetitom, zato i nemamo novca. Sve cijene u javnim nabavkama su napuhane do neba. Svi žele svoj procenat”, kaže Andrijana Pisarević.

U posljednjih nekoliko godina, Milorad Dodik je postao blizak politički saveznik Viktora Orbana. Kako je izvijestio VSquare u martu, Orbánov glavni tjelohranitelj imao je zadatak da rasporedi veliki kontingent protuterorističke policije u Banjoj Luci u slučaju da treba pomoći Dodiku da izbjegne hapšenje od strane bosanskog suda. Osim toga, mađarska vlada obezbijedila je kredit od 140 miliona eura vladi RS, te dodatnih 26 miliona eura za podršku programu kojim se bosanskim Srbima pomaže da konkurišu za mađarske poljoprivredne mašine.

Postoji li ekološki prihvatljiv rudnik?

“Najviše smo zabrinuti zbog zagađenja vode”, kaže Vladimir Topić iz ekološke organizacije Centar za životnu sredinu. “Kao i cijela BiH, ovaj kraj je veoma bogat prirodnim izvorima vode i pitke vode”.

On također naglašava da je projekat od samog početka bio potpuno netransparentan, te da imaju ograničene informacije. “Sve što znamo jeste da je istražna geološka zona obuhvatala 87 kvadratnih kilometara i da se vjerovatno planira površinski kop”, kaže on.

“Također znamo da se s druge strane planine, na srpskoj strani, planira još jedan rudnik litijuma, i da investitor tamo želi koristiti sumpornu kiselinu. Strahujemo da bi se to moglo desiti i ovdje, zato smo zabrinuti za naše vode”.

Na osnovu ranijeg iskustva, znaju da takvo zagađenje može uništiti ekosistem rijeke desetinama kilometara nizvodno.

Međutim, čini se da Dodik nije pretjerano zabrinut. “Ima nekih ekologa koji govore razne stvari; svaka industrija ima svoje opasnosti, to je tačno, uključujući i eksploataciju litijuma. Ali ako ga možemo vaditi na ekološki neutralan način, zašto da ne?”, citira ga Euronews.

Međutim, površinski kop ne može biti ekološki neutralan, jer nužno uključuje krčenje šume i uklanjanje planinskog terena, budući da se minerali moraju vaditi iz stijene. Također bi se koristila sumporna kiselina kako bi se odvojili materijali.

“Takav rudnik bi potpuno promijenio pejzaž i stotine ili hiljade ljudi bile bi prisiljene da napuste svoje domove i zemlju”, kaže Vladimir Topić.

Prema riječima načelnika Rade Savića, čak ni mnogo manji i jednostavniji rudnici ne bi mogli ispuniti ekološke propise.

EU podstiče rudarstvo u Evropi

U proljeće 2024. godine usvojen je Zakon o kritičnim sirovinama EU. Cilj ove regulative je da se osigura da najmanje 10 posto potrošnje sirovina koje EU smatra ključnim dolazi iz evropskog rudarstva, kako bi se smanjila zavisnost o Kini.

Ove kritične sirovine su posebno važne za tehnologije koje se smatraju “zelenim”, a za koje EU očekuje višestruko povećanje potražnje u narednim godinama. Jedna od tih sirovina je litijum, koji se uglavnom koristi za proizvodnju baterija.

Evropska komisija je 25. marta objavila listu tzv. strateških projekata povezanih s eksploatacijom sirovina, ali još uvijek nisu imenovani strateški projekti iz zemalja koje nisu članice EU. Strateški projekti će imati koristi od pojednostavljene procedure izdavanja dozvola ograničene na 27 mjeseci, kao i lakšeg pristupa finansijskim izvorima, prema očekivanjima EU.

Topić iznosi opreznu kritiku prema EU, navodeći da ih zanimaju samo minerali i investicije, a da ne čuju glas lokalnih zajednica. “Mnogo je dobrih stvari koje dolaze iz EU i mi želimo saradnju, ali ovi rudnici okreću ljude protiv EU”, kaže on.

Načelnik Savić strahuje da zemlja postaje rudarska kolonija EU.

"Spremni na sve"

Rado Savić kaže da su pogođene opštine spremne iskoristiti sva moguća pravna sredstva i da neće oklijevati da pruže i fizički otpor ako bude potrebno.

“Nećemo odustati”, ponavlja Topić. “Vodimo kampanju za moratorij na rudarstvo u cijeloj zemlji i uključit ćemo se u postupak procjene uticaja na životnu sredinu planiranog rudnika u Loparama kada započne”.

“Imam sve ovdje. Ne idem nigdje”, kaže starica u svojoj bašti dok maše na pozdrav i ponovo uzima motiku u ruke.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad