Ko je stao na čiju stranu, ko je je protiv civilizacijskih vrijednosti, kakva je budućnost Bosne i Hercegovine? Sve ove teme obilježavaju novu raspravu o izmjenama Izbornog zakona BiH, koja je ponovno u fokusu domaće javnosti. U središtu priče ovoga puta našao se visoki predstavnik Christian Schmidt, koji je danas o stanju u BiH razgovarao i s Aleksandrom Vučićem.

Srdačan susret Aleksandra Vučića i Christiana Schmidta u Beogradu. Po završetku visoki predstavnik pohvalio je predsjednika Srbije zbog podrške suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH. A Vučić kaže na stolu nisu bile lahke teme, no razgovor je bio otvoren.

“Zamolio sam ga da imaju mnogo izbalansiraniji pristup nego što su imali neki drugi predstavnici međunarodne zajednice u ranijem periodu i naravno iznio sam naš stav o primjeni bonskih ovlaštenja i o tome govorio potpuno neskriveno”, naveo je Vučić.

Dok mnogi kometarišu kako se današnjim susretom stvaraju preduslovi za deblokadu odlučivanja u institucijama BiH, Vučić to pitanje nije htio komentarisati. A sa Dodikom se sastaje već u nedjelju. Za to vrijeme visoki predstavnik svoj prvi zvanični intervju daje izvan BiH. Medijima u Srbiji.

“Veoma je važno da predstavnik međunarodne zajednice ima bliske odnose sa Srbijom, jednom od najvažnijih zemalja u regionu. A nema problem ni sa kim u Republici Srpskoj, ali brinem da pojedini tamo imaju osjećaj kao da nisu prihvaćeni da tri konstitutivna naroda imaju iste vrijednosti i prava”, kaže Schmidt.

Nakon kratkotrajnog izbivanja s bh. medijske scene, danas bilježimo i reakciju Dragana Čovića, koji je stao u odbranu posljednih stavova visokog predstavnika.

“I kada je govorio o ovome da imamo problem legitimnog predstavljanja govorio je u zaštitu BiH, jer ako toga ne bude neće biti BiH. On štiti samo BiH i sva tri naroda i sve žitelje BiH, Ustav mora profunkcionirati”, smatra predsjednik HDZ-a BiH.

Oni koji se kriju pod plaštom građanske države, najveći su rušitelji BiH, kaže Čović, pozivajući se na, kako kaže, poštivanje Ustava i zakona u procesu pregovora o izmjenama Izbornog zakona, uz poštivanje domaćih i međunarodnih presuda. Ovo posljednje je i jedino u čemu s Čovićem mišljenje dijeli sudija Evropskog suda za ljudska prava, Faris Vehabović.

“Žalosno je da postoji država u kojoj je jedina kvalifikacija pripadnost jednoj etničkoj grupi i da je to jedina kvalifikacija koju neko treba da ima da bi postao nešto u nekoj javnoj instituciji ili organima vlasti”, ističe Vehabović.

Iz SDP kažu da im je svako rješenje koje će značiti simetričan izbor članova Predsjedništva, direktan ili indirektan u oba entiteta, prihvatljivo, jer sve drugo bi značilo da se više ne može govoriti o državi, nego o državnoj zajednici. A mnogo bitnije pitanje obuhvaćeno izmjenama Izbornog zakona je budućnost domova naroda.

“SDP je spreman da razgovaramo o tome da imamo 30 posto veće standarde zaštite nacionalnih interesa nego što je to utvrđeno u svijetu, ali da se zna šta je lista nacionalnih interesa i da o tome odlučuje Dom naroda”, pojašnjava Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a.

Schmidtove izjave u SDP-u nisu dočekali na nož, kao mnogi drugi u BiH, jer smatraju da su potpuno pogrešno protumačene. Dok su pojedini odbornici iz Srebrenici pisali visokom predstavniku da upitaju zašto se ne bori za ista prava Bošnjaka u Republici Srpskoj.

“Žrtve genocida u svom gradu nemaju pravo na dostojanstvo koje zaslužuju, bar toliko, jer ja živim 26 godina bez oca. Nikada prava nisam ostvarila u svom gradu, evo ja sam napisala u pismu, pravo na zaposlenje”, poručuje Dželaludina Nukić, odbornica DF-a u SO Srebrenica.

Pitanje je da li će situacija u BiH biti jedna od tema prilikom predstojeće posjete kanclerke Merkel regiji, tokom koje neće doći u Bosnu i Hercegovinu.

“Sama kancelarka zaobilazi BiH duže vrijeme, ne radi se ni o čemu novom. U BiH naprosto nemate rekao bih razloga da dodatno investirate diplomatski da bi se stvari pomjerile s mrtve tačke i to je ono što nas u ovom momentu čini neatraktivnim, vjerovatno je tome doprinijela i ova blokada koja se dešava, da li je BiH uopšte bila dijelom razmatranja ove posjete to ne znam. Ali ne vidim zašto bi kancelarka Merkel na koncu dolazila u BiH”, ističe Adnan Huskić, profesor na SSST.

Iako u Albaniji, Merkel bi ipak mogla pomjeriti stvari s mrtve tačke, ukoliko na predviđeni susret ode i predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Zoran Tegeltija, koji već izvjesno vrijeme, zbog blokade odlućivanja u institucijama, ne saziva sjednice Vijeća.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad