Otvoreno pismo Centralnoj izbornoj komisiji BiH: "Izmijenite sporni sadržaj glasačkog listića koji se tiče izbora članova Predsjedništva BiH"

Iz VKBI podsjećaju da se usvojenom Odlukom se propisuje sljedeći sadržaj listića:

a) šifre izbornog nivoa/glasačkog listića za sistem većinskog glasa su:

– 701 – Predsjedništvo Bosne i Hercegovine – Bošnjački član

– 702 – Predsjedništvo Bosne i Hercegovine – Hrvatski član

– 703 – Predsjedništvo Bosne i Hercegovine – Srpski član

Podsjećaju i da Ustav BiH određuje kako se Predsjedništvo BiH sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije BiH, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske (čan V Ustava BiH), te da identično određuje i Izborni zakon BiH (Poglavlje broj 8).

"Citirane ustavne i zakonske norme su vrlo jasne i precizne, i kao takve ne ostavljaju bilo kakvu diskreciju Centralnoj izbornoj komisiji BiH prilikom određivanja sadržaja glasačkog listića. Nesporno je da je odredba Ustava BiH kao i Izbornog zakona BiH postavljena kao preskriptivna (prisilna) opća, državno-pravna norma koja se mora striktno primjeniti u svim formama i zahtjevima njene implementacije, a naročito na glasačkom listiću. Ove norme određuju ko se bira u Predsjedništvo BiH, dok se jezičkom formulacijom koju je Centralna izborna komisija BiH izabrala za sadržaj glasačkog listića, odgovara se na pitanje „čiji je“ svaki pojedinačni član Predsjedništva BiH. U tom smislu sugeriše da su članovi Predsjedništva predstavnici konstitutivnih naroda iz čijih redova se biraju, čime se Centralna izborna komisija BiH svrstala na jednu stranu o političkom pitanju koje je dio dugogodišnje javne rasprave u bh. društvu, nasuprot obavezi da pokaže suzdržanost, da dosljedno primjenjuje ustavne i zakonske propise i da na taj način osigura povjerenje javnosti u svoj (nezavisan i stručan) rad. Time što je na sporni način propisala sadržaj glasačkog listića, Centralna izborna komisija BiH je izmijenila suštinu jasne ustavne odredbe iz člana V Ustava BiH, čime je povrijedila načelo vladavine prava iz člana I/2 Ustava BiH (uporedi sa Odlukom Ustavnog suda BiH u predmetu broj U-23/22, od 19.01.2023. godine)", upozoravaju iz VKBI-a.

Također, kako navode, sporni sadržaj glasačkog listića u suprotnosti je sa izričitom ustavnom i zakonskom normom koja članovima Predsjedništva BiH ne dodjeljuje funkciju predstavljanja naroda, već svih građana izborne jedinice iz koje su izabrani (RS ili FBiH).

"Tako se Predsjedništvo BiH legitimira prema građanskom principu, jedan „čovjek jedan glas“. Članovi Predsjedništva BiH, ni prema načinu izbora niti prema mandatu koji je dodijeljen instituciji Predsjedništva, ne predstavljaju konstitutivne narode niti se biraju u toj funkciji, već predstavljaju državu BiH i bh. naciju u međunarodnim odnosima, te građane entiteta u državnim odnosima", ističe se u otvorenom pismu.

Iz VKBI-a dalje podsjećaju na odredbe Poslovnika o radu Predsjedništva BiH, kojima se određuje sljedeće:

Predsjedništvo je najviše kolektivno tijelo izvršne vlasti BiH, predstavlja i simbolizira suverenitet Bosne i Hercegovine, a zadatak mu je koordinirati, odnosno usklađivati rad njezinih institucija i braniti interese entiteta, što se odnosi na onstituirajuće narode i sve građane.

U vezi s tim, podsjećaju i na Treću djelomičnu odluku Ustavnog suda BiH u predmetu broj U-5/98 (objavljena 2000. godine), u kojoj je Sud zaključio:

"Striktna identifikacija teritorije sa određenim, etnički definisanim članovima institucija BiH s ciljem predstavljanja određenih konstitutivnih naroda, nije istinita čak ni za odredbe o sastavu Predsjedništva propisane članom V, prva alineja: “Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske. Pri tome se ne smije zaboraviti da srpskog člana Predsjedništva, na primjer, nisu izabrali samo birači srpske nacionalnosti, već svi građani Republike Srpske, sa ili bez posebne etničke pripadnosti. Prema tome, on ne predstavlja niti Republiku Srpsku kao entitet, niti isključivo srpski narod, već sve građane izborne jedinice Republike Srpske. Isto vrijedi i za bošnjačkog i hrvatskog člana koji se biraju sa teritorija Federacije (tačka 65)".

Šta više, dodaju, izabrani zvaničnici države BiH iz entiteta kao izbornih jedinica, uključujući članove Predsjedništva, nisu ni predstavnici entiteta u državnim institucijama. Riječima Visokog predstavnika, konačnog autoriteta za tumačenje Dejtonskog mirovnog sporazuma:

"(…) državni zvaničnici u institucijama BiH koji su izabrani i imenovani sa teritorije entiteta nisu predstavnici entiteta nego države BiH. U skladu sa Aneksom 4. Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH (Ustav BiH), državne institucije i državni zvaničnici vrše svoje dužnosti u skladu sa Ustavom BiH i odlukama institucija BiH, a ne entiteta".

"Iz navedenog proizilazi obaveza Centralne izborne komisije BiH da izmijeni sporni sadržaj glasačkog listića, jer se njime mijenja ustavni smisao korištenih izraza u članu V Ustava BiH i karakter institucije Predsjedništva onako kako je to utvrđeno Ustavom BiH (usporediti sa Odlukom Ustavnog suda BiH u predmetu broj U-23/22, od 19.01.2023. godine)", navodi se u otvorenom pismu.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad