Pojam zapada često ne odražava geografski, već kulturni položaj i životni stil kompatibilan sa tzv. zapadnom kulturom. Kad ljudi govore o zapadnoj kulturi, najčešće podrazumijevaju pojam koji se koristi za opisivanje društvenih normi, sistema vrijednosti i tradicije koji potječu iz Evrope ili se temelje na evropskoj kulturi.

Širom svijeta, a naročito u Evropi, brojni turistički vodiči odgovaraju na pitanja poput ovoga: koji su gradovi u pojedinoj zemlji “najzapadniji”? Oni pritom misle na gradove koji pokazuju elemente podudarnosti sa zapadnom kulturom, industrijom, naukom, obrazovanjem, politikom, ekonomijom, zakonima, običajima i stilom života općenito.

Pretražujući pojam, nailazimo na tekstove i opise o tome kako je Šangaj (Shangai) “the most westernized city” u Kini. U Turskoj, primjerice, neki od takvih gradova su Izmir, Istanbul, a brojni vodiči i poznavatelji kulturnih i povijesnih okolnosti smatraju Eskisehir, laički prevedeno, “najzapadnijim turskim gradom”.

Pitanje je – kako bismo, na temelju ovoga, odredili koji su to “najzapadniji” gradovi u Bosni i Hercegovini, zemlji koja je širom svijeta poznata po svojoj multikulturalnosti, ali i po svojim nazadnim ideologijama koje koče kutlurni, industrijski i ekonomski razvoj društva? Teško je to precizno odrediti, pošto se u BiH isprepliću različiti kulturni i historijski utjecaji, što je bogatstvo odraženo na stil života, arhitekturu, umjetnost i slično. Ali, evo, nekih od gradova u BiH u kojima sigurno možete osjetiti zapadni životni stil.

Sarajevo

Sarajevo je glavni grad BiH i njeno administrativno, kulturno i obrazovno središte sa najvećim univerzitetskim centrom u državi Bosni i Hercegovini. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine, ukupan broj stanovnika Grada Sarajeva iznosi 275.524, dok se stanovništvo Kantona Sarajevo procjenjuje na 413.593. O dugoj naseljenosti prostora na kojem leži Sarajevo svjedoče brojni tragovi što su za sobom ostavili neolitska butmirska civilizacija, Iliri, Romani, srednjovjekovne slavenske države. A, od trenutka kada je osmanski vojskovođa Isa – beg Ishaković, oko 1460. godine udario temelje Sarajevu, grad se neprestano širi, apsorbirajući i potom reflektirajući razne uticaje kojima je stoljećima bio izložen. Putopisac Kevin Richberg za Huffington post napisao je sljedeće: “Nažalost, ime ‘Bosna’ ostaje sinonim za konflikt i napetost, uprkos činjenici da je rat završio prije 20 godina”.

Naveo je, pišući o BiH, da je glavni grad Sarajevo zaokupljao pažnju svijeta mnogo puta kroz povijest, počevši od centra otomanske moći na Balkanu, prvog tramvaja u Evropi, ubistva Franca Ferdinanda i drugih. Sarajevo je organizovalo Zimske olimpijske igre 1984. godine, a bilo je dovoljno jako da izdrži najdužu opsadu grada u modernoj istoriji -1425 dana. “Danas Sarajevo cvjeta uz multikulturalizmam kojeg je teško naći negdje drugo u Evropi. Mješavinu religija, tradicija i ljudi posjetioci slave, a jednostavna šetnja kroz stari dio grada može vas odvesti pored džamije, pravoslavne crkve, katedrale i sinagoge, sve u istom susjedstvu”, kaže Richberg. Glavni grad Bosne i Hercegovine poznat je i po najvećim festivalskim događajima u zemlji i regionu, kao što je najveća filmska smotra pod okriljem popularnom SFF-a, Sarajevo film festivala, koji okuplja najveća imena filmske umjetnosti iz regiona, Evrope i cijeloga svijeta.

Tuzla

Za Tuzlu će gotovo svi reći da je najodaniji bosanskohercegovački čuvar antifašističkih vrijednosti. Ovaj grad se i danas, u BiH i Evropi, vezuje uz metafore o oazi multikulturalnosti, a model zajedničkog života prožima ovaj grad kroz cijelu njegovu povijest, što nije narušeno ni ratom 90-ih godina. ˝Nacionalizam je najveća opasnost, jer gdje se on pojavi tu se raspada sistem života ljudi, a taj sistem je jedinstvo različitosti˝, rekao je u jednom od svojih javnih nastupa dugogodišnji gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović. U posljednjem ratu, od 1991-1995. godine na prostorima bivše Jugoslavije, građani Tuzle nisu se nacionalno podijelili.

Imali su misiju po kojoj se protiv povrede ljudskih prava najbolje braniti njihovom zaštitom, protiv mržnje ljubavlju, protiv nacionalizma antinacionalizmom, protiv fašizma antifašizmom i protiv podjela zajedničkim životom. Tako je Tuzla usred masovnih povreda ljudskih prava, izazvanih ratom, postala simbolom zaštite ljudskih prava i sloboda. Aerodrom Tuzla, svojim kapacitetima i opremljenošću je spreman za prihvatanje letova za civilni i kargo saobraćaj. Aerodrom Sarajevo je udaljen oko dva sata vožnje, dok su aerodromi Zagreb i Beograd udaljeni oko tri sata vožnje automobilom. U Tuzli ćete moći otići u pozorište, kino, u rezličite muzeje, trgovačke centre, kao i noćne klubove.

Banjaluka

Banjaluka je bosanskohercegovački grad sa ogromnim turističkim potencijalom. Prirodni resurs od posebnog značaja je rijeka Vrbas koja je pogodna za vodene sportove kao što su kajak, rafting i sportski ribolov. Specijalni čamac koji se može vidjeti samo na ovoj rijeci i nazvan je „dajak“ daje Vrbasu posebnu privlačnost. Zbog velikog broja zelenih površina (parkova i aleja), Banja Luka nosi epitet grada zelenila. Nazivaju je i gradom mladih i sporta. U Banjaluci, također, možete doživjeti duh različitih kultura, koje su se preplitale na ovom prostoru i posjetiti veliki broj kulturno-istorijskih spomenika, kao svjedoka različitih epoha i ljudskog stvaralaštva.

To je mjesto susreta zapadne i istočne kulture, različitih religijskih zajednica i hramova. Posebno su interesantni Hram Hrista Spasitelja, Ferhat-pašina džamija i crkva Svetog Bonaventure koje se nalaze u samom centru grada, na veoma maloj razdaljini. Ondje se nalazi i tvrđava Kastel, u centru grada – istorijsko je jezgro i mjesto osnivanja grada. Stare zidine tvrđave tu su da nam probude znatiželju o istoriji ovog grada, ispričaju priču o bitkama, trgovini, uspjesima i padovima, čiji je svjedok bila i sama tvrđava. U gradu se tokom cijele godine organizuju brojne manifestacije iz Kalendara kulturnih manifestacija, u okviru kojih se prezentuju najakutelnija zbivanja iz umjetnosti.

Mostar

Mostar je i grad svjetla na zelenoj Neretvi – osim što je iznjedrio brojne umjetnike koji su ga opjevali, opisali i oslikali u svojim djelima po kojima je također postao čuven, administrativni je centar Hercegovačko-neretvanskog kantona, ali i kulturni i geografski centar cijele Hercegovine. Njegova vitalnost, kako historijska, umjetnička i kulturna, udiše se šetajući njegovim prepunim ulicama, posjećujući teatre, centre kulture, kuće-muzeje i galerije, pričajući sa njegovim stanovnicima, posmatrajući njegove festivale i manifestacije – mjesta, osobe i događaje koji pokazuju svu živost i volju za ponovnim procvatom ovog očaravajućeg grada.

Mostar je grad koji se pozdravlja sa obećanjem da ćete se vratiti, jer u svojoj jedinstvenoj i originalnoj kompleksnosti, to je mjesto koje vas začara istorijom i kulturom, spojem istoka i zapada, mješavinom blaga i esencija čiji miris se još uvijek osjeća u atmosferi kada šetate njegovim ulicama. Grad je ime dobio po čuvarima mostova (mostarima) na obalama rijeke Neretve. Ubraja se u jedan od najljepših gradova u Bosni i Hercegovini. Neretvu premošćuje Stari most, koji se zajedno sa starim gradom od 2005. godine nalazi na popisu zaštićene kulturne baštine UNESCO-a.

Trebinje

Trebinje je najjužniji grad Bosne i Hercegovine. Nalazi se u dolini rijeke Trebišnjice, na tromeđi BiH, Crne Gore i Hrvatske. Bogato kulturno-istorijsko nasljeđe, klima i povoljan geografski položaj su značajno uticali da u projekciji budućnosti razvoja Trebinja turizam zauzme posebno strateško mjesto. Posebnu pažnju brojnih turista, osim starog gradskog jezgra izgrađenog u mediteranskom stilu, privlači park Jovana Dučića i specifičan botanički i ugostiteljski kompleks od šesnaest stoljetnih platana – ljetna bašta. Tu je i vojno utvrđenje s početka 18. vijeka, današnji Stari grad, ili Kastel, sa svojim uskim uličicama, voltovima, kapijama i starinskim kamenim zdanjima, Osman-pašinom džamijom, Muzejom Hercegovine, brojnim kafićima, restoranima i buticima. Istorijska retrospektiva Trebinja svjedoči da je grad oduvijek važio za kulturni centar na predijelu današnje Istočne Hercegovine. Trebinje je danas moderna kulturna zajednica, sa brojnim kulturnim preferencijama poput narodne tradicije, muzike, pozorišta, filma, književnosti i drugog umjetničkog stvaralaštva. Kulturni afiniteti se baziraju na sintezi tradicionalnih i savremenih umjetničkih izraza, gdje se poštuju i cijene kulturni tokovi koje smo naslijedili, kao i oni novi kojima težimo kroz sve češće raslojavanje monokulturne tradicije i uvažavanje multikulturalnog nasljeđa koje nam je u prošlosti povjereno. U okviru nastojanja da se kulturni život očuva i unaprijedi, u Trebinju se održavaju brojne manifestacije i svečanosti.

Trebinje je već dugo sredina u kojoj kultura predstavlja duhovnu potrebu, a u posljednje vrijeme je i zamajac razvoja turizma. Sve ovo je razlog što se uz Trebinje danas često veže odrednica grad kulture. Osim navedenog, Trebinje je i ekonomski, zdravstveni, obrazovni i sportski centar Istočne Hercegovine. Ovdje se nalaze brojne obrazovne ustanove, škole, fakulteti, muzeji, legati, galerije, likovne kolonije, amaterska pozorišta, kulturno-umjetnička i sportska društva. U Trebinju postoje tri visokoškolske ustanove: Akademija likovnih umjetnosti, Fakultet za proizvodnju i menadžment i Viša škola za turizam i hotelijerstvo.