Pacijenti ne znaju gdje su im embrioni: “Mnogima je ovo bila zadnja šansa”

Doktorica i zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo Fatima Gavrankapetanović-Smailbegović upozorila je da su pacijenti koji su prolazili kroz proces vantjelesne oplodnje danas prepušteni sami sebi, dok institucije još nisu ponudile konkretna rješenja.

„To je vrlo osjetljiv, vrlo kompleksan i dugotrajan proces. Pacijentice prolaze kroz težak fizički, psihički, a rekla bih i materijalni trenutak... Iza toga stoji ogromna snaga, ogromna borba i ogromno odricanje“, kazala je Gavrankapetanović-Smailbegović.

Prema njenim riječima, posebno zabrinjava činjenica da pacijenti i dalje ne znaju šta se dešava s njihovim embrionima.

„Zamislite vi sada, nakon svega toga što prođu te pacijentice, da saznaju da je preko noći zatvorena klinika. Što je još gore, one uopće ne znaju šta je sa njihovim embrionima i da li su oni više uopće upotrebljivi“, navela je.

Embrioni moraju biti čuvani na minus 196 stepeni

Gavrankapetanović-Smailbegović pojasnila je da zamrznuti embrioni mogu opstati godinama, ali samo ukoliko se nalaze u strogo kontrolisanim uslovima.

„Oni se nalaze u kriotankovima sa tekućim azotom koji se troši. Moraju biti na temperaturi od minus 196 stepeni Celzijusa, mora postojati određena količina azota koja se redovno nadopunjava i moraju imati alarmne sisteme koji upozoravaju ako dođe do promjene parametara“, rekla je.

Dodala je da niko sa sigurnošću ne može potvrditi da su ti uslovi danas ispunjeni.

„Da li se to zaista dešava sada, gdje su ti embrioni i da li se čuvaju na taj način, mi to apsolutno ne znamo“, upozorila je.

„Mnogima je ovo bila zadnja šansa“

Posebno teškom smatra situaciju za onkološke pacijente, žene pri kraju reproduktivne dobi i osobe sa drugim ozbiljnim zdravstvenim problemima.

„Strašno je saznanje da je tu veliki broj onkoloških pacijenata koji su morali zamrznuti svoj biološki materijal, da je tu veliki broj žena koje su pri kraju reproduktivne dobi i pacijenata sa drugim sistemskim bolestima“, kazala je.

Zbog toga smatra da posljedice ovog slučaja nadilaze pojedinačne sudbine.

„Velikom broju pacijenata ovo je možda bila zadnja šansa da postanu roditelji. Mislim da su ovi pacijenti zaista u vrlo teškoj situaciji. Odgovora nikakvog nema, niko im ništa konkretno nije rekao i oni su zaista prepušteni sami sebi“, rekla je.

„Duboko sam razočarana“

Govoreći o navodima da jedan federalni inspektor trenutno nadzire stanje u kojem se nalazi biološki materijal, Gavrankapetanović-Smailbegović je izrazila zabrinutost.

„Zamislite vi sada situaciju da federalni inspektor dolazi i dosipa azot. Njemu zaista hvala, možda će se na kraju ispostaviti da je upravo to spasilo te embrione. Ali samo to saznanje da nadležno ministarstvo nije odredilo stručnu osobu koja će voditi računa o tome i provjeravati da li su ispunjeni svi potrebni uslovi - zaista sam duboko razočarana“, kazala je.

Potreban javni centar za vantjelesnu oplodnju

Gavrankapetanović-Smailbegović smatra da je ovaj slučaj otvorio i pitanje organizacije sistema liječenja steriliteta u Bosni i Hercegovini.

„Ja već više puta govorim i u Skupštini Kantona Sarajevo i u Domu naroda zašto mi nemamo odjel za sterilitet koji se bavi vantjelesnom oplodnjom u javnoj zdravstvenoj ustanovi“, rekla je.

Prema njenom mišljenju, postojanje takvog centra pomoglo bi i pacijentima i institucijama.

„Mislim da bi to bilo jako dobro, da pacijenti mogu ostvariti postupak vantjelesne oplodnje sa svojom zdravstvenom knjižicom. Također smatram da bi takav odjel imao određeni nadzor nad ostalima i da bi se ovaj problem mnogo lakše rješavao kada bismo imali instituciju kojoj se možemo obratiti“, zaključila je.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad