Snijeg i led pune Hitnu pomoć: Zdravstveni radnici objašnjavaju kako pravilno reagirati nakon pada

Snijeg, led i poledica posljednjih dana uzrokuju ozbiljne probleme u brojnim bh. gradovima. Neočišćene ulice, trotoari i prilazi doveli su do povećanog broja padova, povreda i intervencija Hitne medicinske pomoći. U takvim situacijama, osnovno znanje prve pomoći često je presudno – ne samo do dolaska Hitne pomoći, već i za sprječavanje težih komplikacija.

Upravo zbog toga, u programu N1 gostovali su zdravstveni radnici koji se s ovakvim povredama susreću svakodnevno na terenu: dr. Adin Alijević, ljekar Hitne medicinske pomoći, te hitni medicinski tehničari Mujo Subašić i Emir Salispahić.

Prijelomi najčešća povreda na ledu

"Najčešći su u ovom periodu, nažalost, prijelomi. Padovi se dešavaju na tvrdu podlogu i pri velikim brzinama, što znači i veliku silu. Najčešće su to povrede stražnjice i zdjelice, povrede stražnjeg dijela glave, kao i povrede ručnog zgloba, jer se ljudi instinktivno dočekuju na ruke", kaže dr. Adin Alijević.

Na pitanje kako građani mogu prepoznati povredu koja zahtijeva imobilizaciju, dr. Alijević poručuje da postoji jednostavno pravilo.

"Najjednostavnije pravilo za sve građane jeste da se svaka povreda imobilizira. Ako se imobilizacija uradi pravilno, ne može se nanijeti šteta, a može se samo pomoći", pojašnjava.

Dodaje da se povrijeđena osoba ne bi smjela pomjerati prije dolaska stručne pomoći.

"Pacijenta ne treba pomjerati do dolaska Hitne pomoći. Građani treba da priđu na siguran način, pitaju šta se desilo, gdje najviše boli i obavijeste nadležne službe", ističe.

Ne ispitivati pokretljivost povrijeđenog

Česta greška građana je pokušaj da provjere može li povrijeđeni stati na nogu ili pomjeriti ruku. Dr. Alijević upozorava da isprobavanje može dodatno pogoršati stanje:

"Ako postoji prijelom, oštri koštani ulomci mogu oštetiti mišiće, krvne sudove i živce. Ne treba ništa ispitivati, savijati ili pomjerati – već samo komunicirati s povrijeđenim i te informacije prenijeti Hitnoj pomoći."

Kako pravilno imobilizirati nogu i ruku

Tokom pokazne vježbe objašnjeni su osnovni principi imobilizacije.

"Kada je u pitanju povreda kosti, imobilizuju se dva susjedna zgloba, a kada je povreda zgloba – dvije susjedne kosti", kaže doktor.

Za imobilizaciju se mogu koristiti i priručna sredstva:

"Može se koristiti daska, kišobran, cijev, noga od stola – bilo šta što je dovoljno čvrsto i dugo. Važno je da se ne steže previše i da se provjeri cirkulacija."

Kod povreda ruke preporučuje se trouglasta marama ili improvizacija šalom ili maramom.

"Lakat treba držati pod uglom od 90 stepeni. Ovo je osnovna imobilizacija s kojom se ne može pogriješiti", pojašnjava dr. Alijević.

Najčešće greške građana na ledu

"Ljudi se kreću neoprezno, bez razmišljanja o balansu. Najbolje je kretati se uz rukohvat ili zid, gdje postoji mogućnost pridržavanja. Na ledu se pad dešava velikom brzinom i bez mogućnosti da se ublaži.“

Promrzline: šta raditi, a šta nikako ne

Osim povreda od padova, ljekari upozoravaju i na promrzline, posebno tokom ekstremno niskih temperatura.

"Promrzline najčešće zahvataju okrajine. Javljaju se trnjenje, peckanje, bol, blijeda i hladna koža, a kasnije i mjehurići", kaže dr. Alijević, ističući šta nikako ne treba raditi:

"Ne smije se masirati, trljati niti polijevati vrelom vodom. Najbolje je postepeno zagrijavanje u toploj prostoriji i skidanje mokre odjeće."

Kada zvati Hitnu pomoć

Dr. Alijević podsjeća da je pravilna komunikacija s dispečerima ključna.

"Najbitnije je jasno reći šta se desilo, koliko ima povrijeđenih, jesu li pri svijesti i gdje se nalaze. Panika samo otežava pružanje pomoći", upozorava.

Naglašava i koji su simptomi koji zahtijevaju hitnu reakciju.

"Jaka bol u grudima, otežano disanje, vrtoglavica ili osjećaj nesvjestice na hladnoći zahtijevaju poziv na broj 124", dodaje.

Teški uslovi za intervencije

Snijeg i led dodatno otežavaju i dolazak medicinskih ekipa do pacijenata.

"Ne možemo prići svim adresama vozilima, pa dio puta prelazimo pješke s punom opremom. Nošenje pacijenata u takvim uslovima izuzetno je zahtjevno", ističe doktor, podsjećajući da građani ipak mogu pomoći jasnim informacijama o prilazu.

"Vi najbolje znate kako se dolazi do vaše kuće. Te informacije nama mnogo znače."

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad