Palestinska ambasadorica Sylvia Kharoof: BiH je za nas primjer iz kojeg učimo, veza između Bosanaca i Palestinaca je duboka

Ekscelencijo, nedavno ste preuzeli dužnost u Sarajevu. Kakvi su Vaši prvi utisci o Bosni i Hercegovini i kako se osjećate ovdje? Jeste li se već uspjeli upoznati s našom kulturom i možda probati domaće specijalitete?

Otkad sam stigla osjećam se kao kod kuće, kao da se nisam preselila u stranu državu i od samog dolaska na aerodrom imala sam osjećaj da su Bosanci izuzetno dobri ljudi i vrlo iskreni i da vole Palestinu, da suosjećaju, da su plemeniti i sve ono što osjećam ne mogu da iskažem riječima. Što se tiče hrane i kulture, kao i samog društva, kada sam stigla odmah sam se uputila na Baščaršiju i imala sam priliku da se upoznam sa starim gradom i osjetila sam da sam u Palestini, da se nalazim u starim dijelovima Palestine, osjetila sam pozitivnu energiju koju osjećam samo još u Jerusalemu. Zato nije čudo što se Sarajevo zove evropskim Jerusalemom, jer je jako slično starom dijelu Jerusalema. Osjeća se ta duhovnost. A što se tiče hrane, ima dosta sličnosti s našom kuhinjom. Imala sam priliku da probam burek, sve vrste pite, ima i nešto posebno što vi pravite ovdje u ramazanu, a zove se topa, vrlo ukusno jelo i uvijek govorim svojoj porodici kada se čujemo kako je topa lijepa. Sama bosanska kultura nije daleko od palestinske.

Između naših naroda postoji duboka emotivna povezanost. Iz Vašeg ugla, kako Palestinci danas gledaju na Bosnu i Hercegovinu, a kako Vi vidite i osjetite odnos građana BiH prema palestinskom pitanju?

Zbilja je veza između Bosanaca i Palestinaca duboka. Stav BiH je uvijek bio prijateljski kada je u pitanju palestinsko pitanje i bili su tu uz Palestinu. Palestinci se ovdje osjećaju kao dio ovog naroda i mnogi Palestinci imaju supružnike iz BiH, i obrnuto. Znam određen broj Bosanaca koji žive u Jerusalemu i imamo i te porodične veze i osjećamo tu ljubav. Imamo puno prijatelja među Bosancima i Bosankama, imamo čvrste veze i nadam se da ćemo ih produbiti. Palestinci osjećaju da su im Bosanci iskreni prijatelji koji suosjećaju s njima i koji pamte sve što se dešavalo u Palestini. S druge strane, nama je BiH primjer kako se može izaći iz krize, iz rata, genocida, sve ono što ste doživjeli od 1992-95., ali uspjeli ste da obnovite vašu državu, da istrajete i to je za nas primjer iz kojeg učimo.

Šta su Vaši glavni diplomatski ciljevi u Sarajevu? Kakva su Vaša očekivanja kada je u pitanju unapređenje političkih, ali i društvenih odnosa između BiH i Palestine?

Kao ambasadorica i diplomat vrlo mi je bitno da imamo dobre političke odnose, ali također imamo i ekonomski i društveni aspekt, i sve ono što je vezano za svakodnevni život, jer sve je to povezano na neki način i ne možemo da izuzmemno politiku iz svakodnevnog života. Sve treba biti usklađeno i kordinirano kako bi imali pozitivan rezultat na svim nivoima. I nadamo se da će ovi diplomatski koraci da ojačaju veze između dvije države. Radićemo na kordinaciji zajedničkih aktivnosti i nadamo se da će biti više ekonomskih tema kao što je turizam i nadamo se da ćemo uspjeti pojačati turistički dio. BiH je izuzetno lijepa država i pretpostavljam da bi svaki Palestinac želio posjetiti BiH, da se upozna s ovom predivnom zemljom. Imaćemo taj jedan pristup koji će uključiti i trgovinu i ekonomiju, ali isto i obrazovanje. Nadamo se da će period pred nama biti izuzetno aktivan.

Dolazite s izuzetno bogatim iskustvom iz nevladinog sektora. Bili ste predsjednica fondacije "Volunteer for Hope" i radili u Palestinskoj nacionalnoj instituciji za ekonomsko osnaživanje, fokusirajući se na marginalizovane grupe u Jerusalemu. Koliko je zahtjevno preći iz sfere ekonomskog razvoja i civilnog društva u visoku diplomatiju, posebno u trenutku kada Vaš narod prolazi kroz možda najteži period?

Svaki Palestinac kada se rodi, od tog momenta je na neki način uključen u politiku, od ranih dana svaki Palestinac na neki način, iz sata u sat, živi politiku i niko od nas ne može da se udalji od politike. Zato samo pitanje razvoja i podrške marginaliziranim skupinama je vrlo povezano sa politikom, jer palestinsko pitanje samo po sebi mora da Palestincima pruži podršku za život u Palestini, jer mi se suočavamo s etničkim čišćenjem i protjerivanjem i to se svakodnevno dešava protiv našeg naroda čija je to zemlja. Naše institucije, pogotovo one koje se bave razvojem ekonomije sve je to s ciljem da naš narod ostane na svojoj zemlji i da ne dođe do izmještanja naroda. Što se tiče samog Jerusalema, to je posebno pitanje koje zahtijeva ogroman trud, puno podrške, pogtovo za žene, i imamo tu dosta aktivnosti koje sama vlada ne može da sprovede i na neki način smo kao civilno društvo podrška ovom ekonomskom radu i svaka organizacija pokušava da dadne svoj dorpinos u ekonomskom razvoju naše zajednice. Na taj način se osnažuje politika i treba nam jedan održivi razvoj koji će uključiti marginalizirane skupine. Pokušavamo da ljude u stanju potrebe osnažimo kako bi imali političku ulogu, a to nije daleko.

"Gaza će nastaviti da živi"

Slike koje svakodnevno dolaze iz Gaze su potresne, a razmjere ratnih razaranja neopisive. Kakve su Vaše posljednje informacije sa terena kada je u pitanju preživljavanje civila, dostava humanitarne pomoći i uopšte mogućnost obnove života tamo?

Zbilja ono što vidimo u Gazi sada je izuzetno teško i čak i nakon odluke Vijeća sigurnosti da dođe do prekida vatre, i pored rezolucije nije došlo do prekida rata. I dan danas imamo ubistva, protjerivanja. U prvoj fazi prekida vatre imali smo priliku da dobijemo jedan ograničenu količinu humanitarne pomoći, međutim to su ograničeni koraci i sada ovaj rat između Irana, Amerike i Izraela je doveo do zatvaranja graničnog prijelaza Rafah, tako da humanitarna pomoć ne ulazi u Gazu i imamo tragičnu situaciju u svakom smislu. Cijeli svijet to i dalje prati. 75 hiljada ljudi je ubijeno, a preko 100 hiljada je povrijeđeno, veliki je broj amputiraca, oko 45 hiljada je siročadi u Gazi, imamo na desetine hiljada ljudi ispod ruševina, čija tijela do danas nisu locirana, tako da se nadamo da će doći do pravednog rješenja. Izrael je 1967. okupirao cijelo područje Gaze i došlo je do koncentracije velikog broja izbjeglica na jednom skučenom prostoru i sve se to dešava pred očima svijeta koji tvrdi da se zalaže za ljudska prava, vladavinu prava i nažalost taj isti svijet ne želi da se osvrne na ono što se dešava u Gazi. Govore da žele da naprave novu rivijeru, odmaralište, a mi to ne želimo, mi želimo da sačuvamo svoje ljudsko dostojanstvo i prisustvo u našoj državi, i Izrael neće uspjeti u planovima da iseli stanovništvo Gaze. Pored svega što je naš narod doživio, Gaza će nastaviti da živi, tražićemo da se međunarodno pravo i međunarodna pravda sprovedu u Gazi.

Cijeli intervju pogledajte u videu:

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad