Politički pristup Europe pandemiji koronavirusa je snažno podijeljen crtom istok-zapad, zaključila je analiza Guardiana. Pet od osamnaest istočnoeuropskih zemalja je zabilježilo velika kršenja međunarodnih demokratskih vrijednosti od ožujka 2020., otkriva istraživanje koje je proveo institut Varieties of Democracy. S druge strane, to se nije dogodilo u nijednoj od 12 zapadnoeuropskih zemalja, piše The Guardian. Istraživanje također pokazuje da su istočne europske zemlje bile sklonije da se okrenu prisili uz povredu prava građana, dezinformacijama i diskriminatornim mjerama, a najčešće su izražene bile povrede medijskih sloboda.

Najgora kršenja su uočena u Srbiji, koja je zabilježila tri puta veći broj kršenja prava od europskog prosjeka. U posebnom režimu, proglašenom kao izvanrednim stanjem, izbjeglice, migranti i tražitelji azila su selektivno izdvajani i postavljeni pod 24-satnu karantenu, koju je kontrolirala vojska. Bilo im je zabranjeno napuštanje centara, dok je osoblju bio zabranjen ulazak, prenosi Jutarnji.hr.

Belgija je bila jedina zapadnoeuropska zemlja gdje se dogodio umjereni slučaj zlouporabe. U Belgiji se prema V-Dem institutu dogodio slučaj etničkog profiliranja u vrijeme pandemije uz nepropisno policijsko postupanje koje je u neproporcionalnoj mjeri pogodilo manjinske zajednice.

Smrt 19-godišnjaka porijeklom iz sjeverne Afrike za vrijeme policijske potjere je izazvala prosvjede protiv rasizma, a ljudi su tražili pravdu za ubijenog. Kasnije, UN-ova komisija za eliminiranje rasne diskriminacije je izdala izvješće u kojem se izražava zabrinutost zbog policijske diskriminacije.

Stručnjaci kažu da su takve akcije često popraćene mjerama koje je postavila vlada zbog pandemije i da nemaju jasnu bazu u zakonima.

Postupanje izvan ovlasti

Dr. Joelle Grogan, profesor prava na Sveučilištu Middlesex, otkrio je da su stručnjaci iz 24 od 27 EU članica prijavili barem neku zabrinutost povezanu s restriktivnim mjerama koje ne spadaju u domenu ovlasti vlada.

Ipak, čak i ako se sve države bore s balansiranjem mjera tijekom izvanrednih okolnosti, rekla je da ovo ne znači da bismo trebali biti jednako zabrinuti zbog svih zemalja.

Guardianova analiza je također otkrila da su neke od istočnoeuropskih zemalja koje imaju povijest potkopavanja demokratskih principa iskoristile pandemiju da bi dalje širile antidemokratske prakse.

U Sloveniji je vlada postavila financijske i zakonske restrikcije na nevladine organizacije i promijenila je legislativu vezanu uz okoliš u jednom od paketa poticaja gospodarstvu. Od 23. lipnja 2021. zemlja je dodana na listu država koje su doživjele nagli pad građanskih sloboda.

– Otkad je vlada došla na vlast, koristila je covid-19 kao izgovor da pokuša progurati mjere koje ugrožavaju osnovna ljudska prava, kazalo su iz Civicusa, svjetskog udruženja građanskih društava.

Poljski parlament je nedavno donio zakon o medijima koji lišava prava emitiranja TVN, glavnu poljsku privatnu TV postaju, produbljujući stremljenje vlasti da kontrolira medije. Razina prijetnje demokratskim slobodama u Poljskoj je više nego tri puta veća od europskog prosjeka.

Prema Grogan, postoji duboka zabrinutost za krizu vladavine prava u većem broju EU članica gdje se sistematski potkopava i ugrožava demokratske institucije.

Pad Mađarske i Srbije

Uz Mađarsku i Poljsku, značajni pad demokratskih standarda je primjećen u Srbiji, Turskoj i Sloveniji od 2010.

Dok su demokratske zemlje ostale prilično stabilne u većem dijelu zapadne Europe, četiri istočnoeuropske zemlje su se prema V-Dem institutu pomakle iz liberalnih u elektoralne demokracije. Dvije druge, Mađarska i Srbija, su se pomakle iz elektoralnih demokracija u elektoralne autokracije.

Za Grogan rizik leži u kršenjima demokratskih pravila koja se normaliziraju u ime reakcije zbog izvanredne situacije.

– Rizik od normaliziranja izvanrednog stanja je u tome da su uobičajena očekivanja toga koja prava možemo koristiti bez uvjeta zaboravljena, a odluke koje vlada može donijeti samo uz dopuštenje ignorirana: možemo reći da imamo demokraciju, ali ne i živjeti u njoj.

Postoji nada da proces nije nepovratan jer autoritarnost bazično počiva na javnoj podršci. – Za obične ljude protesti i edukacija su najbolji otpor protiv antidemokratskih trendova.

Indeks liberalne demokracije, kojeg je razvio V-Dem institut, procjenjuje stupanj demokracije i snagu demokratskih institucija u pojedinoj zemlji, s ocjenama od 0 do 1. On mjeri kvalitetu izbora, prava glasača, slobodu izražavanja i medija, slobodu organiziranja, ograničenja izvršne vlasti i vladavinu zakona. Sastavljen od nekoliko manjih popisa, on nastoji kreirati sveobuhvatnu procjenu kvalitete demokracije u nekoj državi, piše The Guardian.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad