Pazi, snima se: Nova zakonska rješenja o ličnim podacima, reguliše se i video nadzor u firmama

Bosna i Hercegovina je još početkom godine dobila novo zakonsko rješenje koje se odnosi na zaštitu ličnih podataka građana. Međutim, njegova primjena tek je počela u ovom mjesecu. Kako je za N1 kazala advokatica Lana Sarajlić navedeno zakonsko rješenje je dobro i ono je usklađeno sa europskom legistlativom.

"Novi Zakon o ličnim podacima u BiH u značajnoj mjeri je u značajnoj mjeri usklađen sa najnovijom EU regulativom iz te oblasti. Konkretno, Općom uredbom koja je prije par godina donesena na nivou EU. Podrazumijeva čitav niz novih radnji i aktivnosti koje su firme i pojedinci dužni da primjenjuju u svom poslovanju. Između ostalog predviđa oštre kriterije za prikupljanje i obradu ličnih podataka i zaštitu ličnih podataka. Također, podrazumijeva u određenim slučajevima imenovanje službenika za zaštitu ličnih podataka, provđenje pravnih anaiiza u smislu procjene zaštite ličnih podataka za konkretnog pojedinca", objasnila je ona.

Snimanje radnika

Iz Agencije za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine za N1 objašnjavaju da najviše prigovora kojih dobijaju od građana se odnosi na korištenje video nadzora u firmama.

"U posljednjih nekoliko godina najviše prigovora koje je Agencija zaprimila odnose s na video nadzor. Prigovori za video nadzor su se odnosili na nezakonito postavljanje video nadzor od strane javnih tijela, privatnih kompanija, ali i od strane fizičkih osoba (postavljanje video nadzora u svrhu zaštite privatne imovine na način da je nezakonito nadzirana tuđa imovina ili javni prostor)", naveli su oni.

Iz Agencije su naveli kako su reagovali na prigovore.

"Prigovori su bili općeg karaktera, međutim, Agencija je u mnoštvu situacija ustanovila i nedostatak obavijesti o postavljenom video nadzoru ili kontaktu kontrolora. Na navedeno Agencija je reagirala, te naložila takvim kontrolorima da otklone nedostatke tj. da postave obavijest da se na određenom mjestu vrši video nadzor, te da se postavi kontakt broj kontrolora koji vrši video nadzor", navode.

Šta podrazumijeva video nadzor?

Također, objasnili su šta podrazumijeva video nadzor.

"Video nadzorom vrši se pribavljanje zvučnih, vizualnih i eventualno drugih zapisa (datum i vrijeme nastanka video nadzora) i njihovo pohranjivanje. Video nadzor predstavlja obradu osobnih podataka kada se vrši zapis o monitoringu fizičke osobe. Pošto se radi o sistematskom prikupljanju osobnih podataka, uporaba video nadzora mora biti propisana zakonom ili je kontroloru dopušteno da ovaj vid obrade osobnih podataka koristi kao nužnu mjeru tehničke zaštite" dodali su iz Agencije.

I advokatica Sarajlić ističe da je pitanje video nadzora u firmama odnosno na radnom mjestu učestalo, te da sve mora biti tačno regulisano.

"Korištenje video nadzora generalno, ali i na radnom mjestu je često pitanje u našoj praksi. Tendencija u zadnjih nekoliko godina je generalno da se pojedinci obraćaju Agenciji za zaštitu ličnih podataka BiH po tom pitanju. Mogu reći da nije sve crno-bijelo. Snimanje na radnom mjestu u određenim segmentima može biti u skladu sa zakonom. Naravno, ukoliko su provedene sve mjere koje su previđene kako Zakonom tako i podzakonskim aktima. To podrazumijeva da se to reguliše interno u firmi. Da radnici budu adekvatno obaviješteni. Da se to vrši na mjestima gdje je to neophodno u svrhu zaštite imovine kao i zdravlja i života pojedinaca. Ono što bi moglo biti sporno i neprimjenljivo su neosnovana snimanja na mjestima i situacijama gdje je to neprimjereno. Sve je to od slučaja do slučaja", kazala je Sarajlić za N1.

Zloupotreba video nadzora

Ukoliko ima sumnje na moguću zloupotrebu, navodi ona, postoje adrese gdje se građani trebaju obratiti.

"Ako ima zloupotreba da se pojedinci obrate poslodavcu, tako i Agenciji za zaštitu ličnih podataka", dodala je.

Svaka kamera, navode iz Agencije, koja se postavlja pravni subjekat u ovom slučaju kontrolor mora izvršiti adekvatnu procjenu opravdanosti postavljanja iste.

"Kada video nadzor nije propisan zakonom, kontrolor mora odrediti svrhu njegove uspostave. Prethodno je veoma bitno uzeti u obzir načelo razmjernosti obrade podataka, odnosno procijeniti da li je neophodno određeni prostor pokriti video nadzorom ili se svrha obrade može ostvariti na manje invazivan način. To podrazumijeva obvezu kontrolora, da za svaku pojedinačnu kameru izvrši adekvatnu procjenu opravdanosti postavljanja iste. Pored potrebe za procjenom srazmjernosti obrade podataka, tj. procjene potrebe za postavljanjem video nadzora, postoji i potreba za procjenom odabira prostorija ili mjesta gdje će se postaviti video nadzor, a da se bespotrebno ne narušava privatnost prisutnih. Ukoliko ima osnove za uvođenje video nadzora, kontrolor mora donijeti odluku kojom će propisati pravila obrade s ciljem poštivanja prava na zaštitu privatnosti i osobnog života nositelja podataka. Također, kontrolor koji vrši video nadzor dužan je na vidnom mjestu istaći obavještenje o vršenju video nadzora i kontakt putem kojeg se mogu dobiti pojedinosti o video nadzoru", pojasnili su.

Novčane kazne za kršenje

Kada je riječ o novčanim kaznama one za pravna lica mogu biti od 10.000 KM do 100.000 KM u zavisnosti od težine prekršaja i veličine firme. Odgovorna osoba u firmi (direktor ili druga zadužena osoba) može biti kažnjena i lično – kazne se kreću od 1.000 KM do 5.000 KM.

Iz Agencije za zaštitu ličnih podataka i advokatica Sarajlić ističu da sve navedeno što uključuje i postavljanje video nadzora u firmama mora biti adekvatno regulisano, a ukoliko nije, moguća kršenja trebaju se prijaviti nadležnoj Agenciji na eventualno postupanje.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad