Situacija u odnosima Ukrajine i Rusije se pogoršava posljednjih dana. Zvanični Kijev traži podršku Washingtona, dok Moskva preko Sergeja Lavrova upozorava da bi moglo doći do nestanka Ukrajine ukoliko se situacija ne smiri. O ovome, ali i o aferi Ikona, te o odnosima EU prema Ukrajini i Putinu za N1 iz Kijeva govorio je Peter Zalmayev direktor Euroazijske demokratske inicijative.

N1: Možete li nam, prije svega, reći kakva je trenutna situacija u Ukrajini, šta se dešava? Čuli smo od ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova veoma jake poruke ka Kijevu. Čak je rekao da ako Kijev nastavi sa provokacijama da bi čak mogli ugroziti postojanje Ukrajine.

Zalmayev: To se moglo i očekivati. Mnogo je problema s kojima se Vladimir Putin kod kuće suočava. Standardi života nastavljaju opadati, a suočava se novo rundom američkih sankcija. Aleksej Navaljni mu ponovo uzrokuje nevolje i to dok je u zatvoru, počeo je štrajk glađu i poziva na novi talas protesta širom zemlje. Naravno, Ukrajina je ponovo, kao i mnogo puta u proteklih sedam godina, je dobrodošla vijest da se skrene pažnja, skrene narativ. Rusi navode kako Ukrajinci čine različite „prekršaje.“ Smatram da to nije slučaj. Ono što je na terenu, uvijek negira te navode. Samo u martu je bilo više od 500 provokacija. A rekao bih da je oko 80%, 90% njih došlo iz Rusije. Ovo je jasno usmjereno kako bi se Ukrajinci pokušali natjerati na priznanja. A priznanje koje Vladimir Putin traži od Ukrajine jeste da se ove republike, te tzv. „lutka države“, vrate nazad Ukrajini kao unutrašnji neprijatelj kako bi je spriječile da se približi Evropi. Način je to da ove republike kontrolišu Ukrajinu iznutra.

N1: Kako Kijev gleda na ta upozorenja, ako to tako mogu reći, od Lavrova da bi postojanje Ukrajine moglo biti ugroženo, posebno jer Rusija povećava prisustvo vojske na granici?

Zalmayev: Naravno da Ukrajinci ne mogu biti ne zabrinuti zbog ovoga. Dokaz te zabrinutosti jeste razgovor koji se desio za vikend, napokon, između predsjednika Zelenskog i Joea Bidena. NATO je poprilično jako reagovao, a prošle su sedmice rekli da će uvećati svoje prisustvo na Crnom moru. Naravno da je poprilično ozbiljno. Na šta tačno gospodin Lavrov misli, rekao bih da je to ne na bukvalan, već na figurativan način. Za njega čini mi se zatvaranje ovih pro-ruskih kanala, koje je gospodin Zelenski naredio, znači „kraj Ukrajine.“ Ali, sve što to u suštini znači jeste da Rusija gubi svoj narativ, još više se gubi u Ukrajini. Gospodin Zelenski je mnogo jači, nego li je to Putin očekivao. Ipak, mislim da Rusija nema toliki vojni kapacitet da okupira takvu zemlju kao što je Ukrajina. I dalje ćemo viđati te neke vrste metoda hibridnog rata. Informacijska propaganda mnogo je slabija, kako sam to i spomenuo. Tu su i dalje trikovi koje Rusija može koristiti, a glavna se ponovo koristi u Donbasu. Nije tajna da su tu vani ruske trupe, duž granica Ukrajine, ali ne zaboravite i da su u zemlji. Paradiraju kao nezavisni, lokalni vojnici, kao da brane svoju domovinu. Ali, Rusi su svuda po granici. Sve dok granica ne bude pod ukrajinskom kontrolom, mira neće biti.

N1: Upravo ste spomenuli da su za vikend predsjednici Zelenski i Biden razgovarali. Zašto je Bidenu trebalo toliko vremena da razgovara sa Zelenskim, da li je to zbog toga što Biden Ukrajinu jako dobro poznaje i da je očekivao neku vrstu akcije od Kijeva, ili je to bio tek taktički potez s obje strane?

Zalmayev: Zelenski je naravno jedva čekao da primi taj potez što prije, a to se nije desilo. Zvanična priča Amerike bila je da je američki predsjednik razgovore sa stranim liderima ograničio na dva dnevno. S obzirom da se Biden doista posebno brinuo o Ukrajini, da je bio imenovan kao čovjek za Ukrajinu za vrijeme svog bivšeg šefa Obame kada je bio potpredsjednik. Ne vjerujem nužno u zvanične kanale. Ono što se zapravo događalo, čini mi se, jeste da je Biden očekivao da se Ukrajinci pokrenu u borbi protiv korupcije, protiv oligarha, gospodina Kalamojskog protiv kojeg se vodi istraga u Americi, a koji je vlasnik tv kanala gdje je gospodin Zelenski stekao karijeru. Tako da, postoji mnogo nepovezanih krajeva koje Amerika želi da Ukrajinci povežu jer Bidenov lični prestiž u Ukrajini se formira jednostavno zato što je bio odgovoran za Ukrajinu osam godina.

N1: Još jedno interesantno pitanje, u vezi sa Bosnom, Ukrajinom i R usijom, nisam siguran jeste li to vidjeli, ali ovdje imamo popriličnu kontroverzu jer je član predsjedništva BIH iz Republike Srpske- Milorad Dodik dao ikonu skoro 300 godina staru iz regije Donbasa Sergeju Lavrovu kao poklon. Jeste li u Ukrajini vidjeli bilo kakve reakcije glede ove priče? Pitam se kako smo dospjeli u situaciju da imamo – ikona iz Donbasa ovdje u Bosni? Zašto bi trebala ići Sergeju Lavrovu?

Zalmayev: To je veoma interesantna priča. Da odgovorim na Vaše pitanje- da, dobila je nešto vremena u medijima u Ukrajini. Ja, kao što možda znate, sam domaćin sedmične tv emsije o dešavanjima u svijetu, večernje emisije na ukrajinskoj televiziji i mi smo posebno diskutovali o toj, kako vi to kažete, „sočnoj priči.“ Način na koji je prikazana je da jeste prouzrokovala manji skandal ovdje. Ukrajinci traže da se vrati. Izgleda kao da bi mogla biti vraćena, ali nisam baš tako siguran. Malo sam zaboravio tu priču, ali sada kada ste je spomenuli, da sjećam je se. To samo pokazuje kako Kremlj djeluje. Pretpostavljam da je to namjerno urađeno, baš zbog tog nekog skandala, ne ometanja. Ali, ako šefica austrijske diplomatije može plesati Polku sa Vladimirom Putinom, zašto predsjednik Bosne ne može prihvatiti ikonu od Lavrova. Govorim Vam da se takve stvari dešavaju. Mislim da je to i loša diplomatija, loši savjetnici gospodina Dodika, morali su znati bolje, mislim da je to bila samo greška, ali je to stvar o kojoj se definitivno pričalo u Ukrajini.

N1: Je li to oštetilo odnos Bosne i Ukrajine, da li bi trebalo imati ikakvog efekta na to kako Ukrajinci razmišljaju o ovom dijelu Evrope u ovo trenutku?

Zalmayev: Kako sam rekao, mislim da je to bila greška. Ne mislim da Ukrajnici nužno lošije o Bosni misle. Ali, svjesni su da su Dodik i drugi predsjednici pod punim čarima Vladimira Putina, između ostalog zbog knjižice diplomatije, zbog Sputnik diplomatije. Manje zemlje, hajde da se s time suočimo, da budemo iskreni, tu su kako bi dobili više ekonomske koristi iz odnosa s Putinovim režimom, nego li s Ukrajinom, koja ima manju, slabiju ekonomiju, nema tu neku vrstu mreže uticaja koju Rusija ima, to je samo činjenica. Neki su protiv toga, Poljaci. Upravo sam spomenuo Poljake, a kada uzmete u obzir ostatak centralne Evrope, većina tih zemalja ima odnos s Putinom i veoma im je teško da balansiraju to što brane Ukrajinu, ali i veoma pragmatično shvatanje ekonomskih odnosa s Moskvom.

U videu pogledajte šta Zalmayev misli o potezima Evropske unije, liderima Njemačke i Francuske, odnosima zemalja poput Mađarske i Poljske s Rusijom te ulozi predsjednika Bidena i njegove administracijes u rješavanju ukrajinskog pitanja.