Odlukom o privremenom finansiranju institucija BiH, kojom su dodijeljena i sredstva Centralnoj izbornoj komisiji za finansiranje predstojećih lokalnih izbora, ministar finansija, kadar SNSD-a ispoštovao je ono što je prije dvije godine nametnuo visoki predstavnik, Christian Schmidt. Opozicija u Republici Srpskoj jedva je dočakala ovaj potez, te su krenuli u oštre verbalne napade. Poručuju kako je usvajanje entitetskog izbornog zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske potpuna farsa. Ipak, Milorad Dodik ne odustaje od blokade institucija države zbog toga što je Schmidt ponovo koristio bonske ovlasti. Koalicioni partneri poručuju, ne pristaju na ucjene.

Predsjednica Centralne izborne komisije, Irena Hadžiabdić je potvrdila. Odlukom Ministarstva finansija, ovoj instituciji dodijeljeno je više od sedam miliona maraka za izbore. No, to neće biti dovoljno.

“S obzirom da je izmjenama i dopunama Izbornog zakona u nadležnost CIK-a BiH stavljeno dosta novih aktivnosti, pa i testiranje i provedba određenih pilot – projekata u vezi sa izbornim tehnologijama, mi ćemo morati tražiti dodatna sredstva”, kazala je Hadžiabdić.

Pitanje je da li će nakon brojnih udara zbog Odluke o finansiranju institucija, kadar SNSD-a, oštar kritičar Ureda visokog predstavnika, Srđan Amidžić, CIK-u dodijeliti još novca. Pogotovo nakon brojnih udara koje od usvajanja Odluke trpi. Podsjetimo kako je Christian Schmidt 2022. nametnuo odluku kojom je omogućio tada održavanje Općih izbora, ali i osigurao izmjene Zakona kojim se sprječavaju blokade izbora u budućnosti.

“Ovo pokazuje to da ako pravite republičku izbornu komisiju, kao što oni tvrde da prave, koja će sprovoditi izbore, pa zašto onda dajete pare CIK-u? Ovim je SNSD priznao da je laž i onaj njihov izborni zakon RS i formiranje RIK”, kazala je Aleksandra Pandurević, SDS.

Nije poznato hoće li i Amidžić pretrpjeti kritike predsjednika SNSD-a, Milorada Dodika, kao što je jučer zastupnica Sanja Vulić, jer je pozivala da njene kolege izdvajaju po hiljadu maraka mjesečno kako Željka Cvijanović, obuhvaćena američkim sankcijama, mogla dobijati plaću. Na sankcije je Dodik, kaže ponosan, te ponovo najavljuje blokadu države.

“Već ćemo evo krajem ove sedmice, početkom sljedeće, pokrenuti inicijativu da na Parlamentarnoj skupštini razmatramo ovu situaciju, ako to ne bude, Republika Srpska će ići svojim putem što se tiče Izbornog zakona i provest ćemo izbore u RS na osnovu zakona koji ćemo donijeti u RS, i to je snažna politička poruka, o našoj moći i snazi da to uradimo, neki će reći zapadne zemlje neće priznati, pa neka ne priznaju. Šta nas briga. Priznaćemo mi. Priznaće mnogi naši prijatelji”, kazao je Milorad Dodik, predsjednik RS.

Šta vezuje Orbana i Dodika?

Neprijatelj su Sjedinjene Američke Države. Prijatelji su Srbija, Rusija, Mađarska, čiji premijer upravo sutra dolazi u posjetu, ali ne samo Banjaluci, nego i Sarajevu. Zbog čega tako česti susreti Dodika i Orbana?

“Pa vezuje ih autoritarni način vladanja”, smatra Enes Osmančević.

Dijele brojne druge stavove, islamofobiju, imaju sličnu političku putanju. Počeli su kao mlade nade, no vremenom je vlast postala previše slatka i profitabilna da bi je prepustili. Ključna tema sutra, neće biti privreda kako tvrdi Dodik, nego američke sankcije, smatraju mnogi.

“Primjetno je nešto drugo što Mađarska radi na međunarodnom plan, sjetićete se prije nekoliko godina primjera bivšeg makedonskog premijera Gruevskog koji je našao utočište u Mađarskoj, nedavno je Bolsonaro bježeći pred tužiteljima u svojoj zemlji, proveo nekoliko noći u mađarskoj ambasadi, tako da ne želim prejudicirati ali rekla bih da je to neka realna opcija o kojoj će se razgovarati”, kazala je Nedžma Džananović Miraščija.

“Htjeli priznati ili ne, Republika Srpska je pod sankcijama, zbog njih, oni ne mogu od polovine godine da servisiraju redovne budžetske obaveze i traže novac na sve moguće načine, vjerovatno su zbog toga išli i kod Putina, Orban je jedini iz Evrope koji komunicira i gdje pokušavaju iznaći sredstva”, kaže Pandurević.

Teško da će susret koalicionih partnera, ukoliko do njega i dođe u narednim danima, nešto drastično promijeniti. Dodikov ultimatum, bar za sada, niko od koalicionih partnera ne prihvata. Posljednji put kada je SNSD blokirao rad institucija bilo je zbog odluke Valentina Inzka da nametne Zakon o zabrani negiranja genocida. Tada na sjednice državnih tijela nisu dolazili duže od godinu dana.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad