"Podjele su se uvukle čak i u kuće": Zašto mladi u Srbiji izlaze na ulice, a u BiH šute?

Prema njegovim riječima, podjele koje se godinama njeguju kroz politiku, obrazovanje i medije danas oblikuju i kućni odgoj, zbog čega se mladi, iako suočeni s istim problemima, teško mogu ujediniti u zajedničkom buntu.

"Podjele su se uvukle čak i u kuću"

Bajtal je upozorio da političke i etnonacionalne podjele više nisu prisutne samo u institucijama, obrazovnom sistemu i javnom prostoru nego su postale sastavni dio porodičnih odnosa.

"Sad imate taj paradoks da je kućni odgoj zahvaćen time. Jer kućni odgoj više nije autohton u onom smislu koji diktira dobra običajnost i dobri običaji", kazao je.

Objašnjava da su porodice često povezane s postojećim političkim i administrativnim strukturama, zbog čega se stavovi roditelja prema sistemu prenose i na djecu.

"Ako radi jedan ili dva roditelja, kojim slučajem, a rade bar u nekim prilikama, pri tome mislim na satelite i ove karijeriste koji se vrte oko vlasti, onda naravno da onaj ko radi štiti sistem kome pripada svojim radom. I naravno da njegov pedagoški metod i način djelovanja u kući nosi na sebi sjenku te vrste", rekao je Bajtal.

Posebno je naglasio da političke podjele mogu izazvati sukobe čak i među članovima iste porodice.

"Dakle, te su se podjele uvukle čak i u kuću. Na kraju krajeva, vi imate, a ja to znam iz vlastitog iskustva, da su porodice u širem ili užem smislu također ponekad podijeljene po ovim šavovima", kazao je.

Kako objašnjava, unutar porodica postoje oni koji žele društvene promjene, ali i oni koji se protive bilo kakvom narušavanju postojećeg sistema jer od njega imaju direktnu korist.

"Imate one koji bi se bunili, imate one koji su protiv toga jer imaju direktne koristi, karijerističke, finansijske ili bilo koje druge vrste, od svoje pripadnosti režimu. Tako da vi imate sukobe u porodici koji ne mogu, naravno, rezultirati nekim širim oblikom udruživanja mladosti i njenog izlaženja na ulicu", upozorio je.

Zašto se mladi u Srbiji bune, a u BiH šute?

Govoreći o razlikama između studentskih protesta u Srbiji i izostanka sličnog masovnog pokreta u Bosni i Hercegovini, Bajtal je ocijenio da je ključni problem u dubokim etnonacionalnim podjelama bosanskohercegovačkog društva.

Na pitanje zašto je strah od pobune u Srbiji manji nego u BiH, odgovorio je:

"Pa zato što tamo imate društvo. Dakle, nemate ovu BHS podjelu. Ovdje vi, pored svih ostalih komponenti zastrašivanja i ucjena, imate u prvom koraku tu mogućnost, ukoliko bi se mladi svijet udružio, imat ćete sa sve tri strane poviku o izdajnicima, o plaćenicima, o ovome i onome."

Smatra da bi svaki pokušaj zajedničkog organizovanja mladih u BiH bio suočen s optužbama koje se oslanjaju na etničke podjele i ratno iskustvo.

"Direktno se ide na te šavove. I naravno da su tu šanse, s obzirom na medijski prostor i ukupnu trodecenijsku atmosferu i krvavo ratno iskustvo, da su tu šanse objektivne, realne, pobune male. Jer ljudi se boje tih optužbi", objasnio je.

Bajtal priznaje da se i studenti u Srbiji suočavaju s optužbama da su izdajnici ili strani plaćenici, ali smatra da takve poruke u Bosni i Hercegovini imaju dodatnu težinu.

"Ali ona ne može imati toliku težinu koliko može imati ovdje, u atmosferi trodijelne, dobro i vanredno osmišljeno njegovane etno-podjele", naveo je.

"Mi nemamo društvo, imamo ponižene etno-podanike"

Bajtal smatra da se odgovor na pitanje zašto u BiH nema masovnijeg građanskog otpora nalazi u samoj strukturi društva.

"Francuska ima društvo, Njemačka ima društvo, bilo gdje da pogledate ima društvo. Mi nemamo društvo. Podijeljeno društvo, podijeljeno bosansko društvo, nije društvo, a podijeljeno je po BHS linijama", kazao je.

Prema njegovoj ocjeni, građani Bosne i Hercegovine ne uspijevaju prevazići nacionalne podjele čak ni kada imaju zajedničke ekonomske i socijalne probleme.

"Sve dok izmanipulirani etno-podanici, poniženi etno-podanici, ne ustanu u odbranu svojih prava kao združeni građani, nema istinske pobune i nema istinske mogućnosti za promjenu stanja", upozorio je.

Ističe da mladi prepoznaju probleme koji ih povezuju, ali da to nije dovoljno da bi se organizovali.

"Ja vidim da oni vide isti problem. Dakle, mi ga možemo nazvati zajedničkim, jer on to jeste. Dakle, ta poniženost, uvrijeđenost, sve ono što opterećuje društvo već pune tri decenije, sve ono zbog čega se iz ovog društva ne odlazi, kako to mediji govore, nego zbog čega se bježi", kazao je.

Međutim, dodaje, i mlade generacije već su podijeljene po istim linijama kao i njihovi roditelji.

"I ta mladost je podijeljena upravo po ovim etno-šavovima. I to nije urađeno slučajno. Sve naše nevolje proizlaze iz te vrste podjele, iz nemogućnosti da se ta podjela prevaziđe, da se napor i otpor sinhroniziraju u neki zajednički iskaz i izraz koji podrazumijeva građansku pobunu na ulici", rekao je.

Od obdaništa do univerziteta: Kako se odgajaju generacije koje se ne bune?

Jedan od najvećih problema, prema Bajtalovoj ocjeni, jeste način na koji obrazovni sistem oblikuje svijest mladih ljudi.

"Šta možete očekivati ako se tri matrice provlače kroz društvo, tri BHS matrice provlače kroz društvo, od obdaništa do univerziteta? Dakle, ti mladi ljudi koji bi trebali izaći na ulicu, studenti, oni su već podijeljeni na ovaj način", istakao je.

Smatra da dugogodišnje izlaganje etnonacionalnim podjelama, političkoj propagandi i medijskim pritiscima ostavlja duboke posljedice.

"Njihova svijest je etnički uokvirena na jedan, drugi ili treći način. Oni su već, svjesno ili nesvjesno, pripadnici, etno-podanici. Oni su već podlegli pritisku koji se njeguje punih 30 godina, pune tri i po decenije", kazao je.

Prema njegovim riječima, takav sistem odgovara političkim strukturama koje nastoje zadržati vlast uprkos ekonomskim i društvenim problemima.

"Zamislite 15, 16 ili ne znam koliko godina upornog drila, upornog medijskog pritiska, upornih ideoloških priča i ponavljanja", rekao je.

Kako su studenti u Srbiji uspjeli ono što mladi u BiH nisu?

Govoreći o tome kako su studentski protesti u Srbiji prerasli u organizovan politički pokret, Bajtal se pozvao na misao filozofa Ernsta Blocha da "nužda uči misliti".

"U Srbiji je stanje katastrofalno, to je dakle očigledno, i izgleda da je ta vrsta nužde uspjela uz kritičku misao koju ljudi njeguju čitajući, a studenti su upravo čitaoci, pored ostalog, pored svih svojih identiteta", kazao je.

Prema njegovom mišljenju, studenti su uspjeli povezati nezadovoljstvo postojećim stanjem s kritičkim promišljanjem društva.

"Dakle, njih je nužda naučila da misle i oni su iz te nužde proizveli kritičko mišljenje koje ih je izvelo na ulicu", rekao je.

U Bosni i Hercegovini, smatra Bajtal, taj proces otežavaju podjele koje se prenose kroz sve nivoe obrazovanja.

"BHS, sveto trojstvo, je unijelo promjene u obdanište, u osnovnu školu, u srednju školu i na univerzitet. Mladi ljudi, kako završavaju koji stepen, dakle, već iz tog stupnja izlaze sa tom sviješću. Unose je u naredni stupanj", naveo je.

Naglašava da se na taj način zatvara krug u kojem nove generacije nasljeđuju obrasce razmišljanja koji otežavaju zajednički građanski otpor.

"Najpametniji popuštaju tako što bježe odavde"

Dok studenti u Srbiji pokušavaju promijeniti društvo u kojem žive, Bajtal smatra da se mnogi mladi u Bosni i Hercegovini odlučuju na drugačiji odgovor – odlazak iz zemlje.

"Oni koji najbolje i najviše uviđaju, možda i najviše osjećaju sve nepravde i ono što im se loše događa u društvu, osjećaj besperspektivnosti, osjećaj povrijeđenosti, zgaženosti, izgubljenosti u svemu, dakle, oni su ti najpametniji", kazao je.

Objašnjava da se upravo takvi ljudi odlučuju potražiti život u društvima u kojima vjeruju da će njihov rad biti vrednovan.

"I da bi riješili svoj problem, oni se odlučuju na bijeg, na odlazak, okretanje leđa svemu", rekao je.

Bajtal smatra da je odlazak rezultat dugotrajnog osjećaja nemoći i odsustva perspektive.

"Sve to znači ostanak, i onda najpametniji popuštaju tako što naprosto bježe odavde", poručio je.

Može li studentska pobjeda u Srbiji donijeti stvarne promjene?

Na kraju razgovora Bajtal se osvrnuo i na predstojeće parlamentarne izbore u Srbiji, na kojima učestvuje studentska lista.

Iako smatra da je studentsko organizovanje značajan društveni fenomen, upozorava da izborna pobjeda sama po sebi ne garantuje suštinske promjene.

"Ne znamo šta će se dogoditi jer je tamo propaganda strašna i tamo je sistem spremio, siguran sam, sve moguće vrste podvala, krađe, otimačine onoga što se događa i na našim izborima", kazao je, iznoseći svoju procjenu mogućih izbornih rizika.

Prema njegovim riječima, presudno je hoće li eventualni dolazak novih ljudi na vlast značiti i promjenu vrijednosti na kojima počiva politički sistem.

"Hoće li donijeti promjene? Personalne promjene nisu promjene", naglasio je.

Upozorio je da bez promjene odnosa prema nacionalizmu, ratnim zločinima i ideološkim podjelama može doći samo do zamjene političkih aktera.

"Nastavak sistema sa drugim ljudima. Ponavljam, personalne promjene nisu garancija promjene", zaključio je Bajtal za N1.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad