Politički zastoj usporava evropski put BiH: Ko će voditi pregovore s EU?

Koga to klubovi stranaka predlažu da predvodi Bosnu i Hercegovinu u pregovorima sa Evropskom unijom, moglo bi biti poznato sutra. Iz jedne od stranaka koja je krenula putem rješavanja ovog pitanja kroz isključivo Zastupnički dom, SDP-a, kažu, cilj je bio izbjeći blokade u drugim državnim institucijama, ali i osigurati da glavni pregovarač ne bude iz SNSD-ovih struktura.

Saša Magazinović, zastupnik SDP-a u ZD PSBiH:

"Ovo nije proces koji je u vlasništvu niti jedne političke stranke, nego je ovo proces koji je neophodan državi BiH kako bi otvorila pregovore. Svi oni koji misle da ima neki problem sa ovim procesom, nisu oni ti koji će reći ustavno je ili neustavno, nego ima Ustavni sud i trebaju podnijeti apelaciju, ono šta kaže Ustavni sud, to ćemo poštovati, ali mi se moramo naučiti u ovoj zemlji da nisu političari ti koji odlučuju šta je ustavno a šta nije."

Naime, dio zastupnika, mahom onih iz SNSD-a i HDZ-a, smatraju kako glavnog pregovarača ne može imenovati samo Zastupnički dom, te ako će već Parlamentarna skupština uzeti taj zadatak na sebe, onda uključen mora biti i Dom naroda. Iz HDZ-a kažu, ovim se otvara "pandorina kutija". Vijeće ministara je to u čijim rukama odluka treba biti.

Predrag Kožul, zastupnik HDZ u ZD PSBiH:

"Zastupnički dom ima svoje nadležnosti često kod imenovanja, primjera radi Vijeće ministara se imenuje u Zastupničkom domu, ali to je nešto što je definirano i Ustavom i Zakonom, Dom naroda je u tom slučaju delegirao Zastupničkom domu tu obavezu. Ovakav model otvara jednu pandorinu kutiju da Zastupnički dom preuzima na sebe ingerencije Parlamentarne skupštine, što je po nama i neustavno a vrlo opasno za BiH, tako da ćemo imati taj jedan uvjetno rečeno dvostruki pogled na pitanje imenovanja pregovarača. Mi ćemo insistirati da je to posao Vijeća ministara".

A u Vijeću ministara oko ovog pitanja nema konsenzusa. Ministri iz stranaka Trojke, početkom ovog mjeseca, na sjednici su bili protiv. Čitava priča mogla bi u konačnici završiti i pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine. Istovremeno, mnogi otvaraju i treću mogućnost - da glavnog pregovarača imenuje Predsjedništvo.

Davor Trlin, profesor ustavnog prava:

"Nadležnosti Predsjedništva BiH, Ustav je kao jednu od njih eksplicitno naveo vanjsku politiku. To uključuje sve moguće aspekte međunarodnih odnosa uključujući i EU integracije koje su dio neke šire vanjske politike. EU pristupanje nije unutrašnji dogovor, nego je to međunarodni proces, pa tu Predsjedništvo BiH ima primarnu ulogu, tu je Predsjedništvo ključno tijelo."

Imenovanje glavnog pregovarača, zamjenika, osnivanje kancelarije i formiranje delegacije koja bi ispred BiH učestvovala u razgovorima sa evropskim predstavnicima, tek je mali dio posla, kaže struka. Pravi izazovi na evropskom putu, tek slijede.

Elvira Habora, direktorica Direkcije za EU integracije:

"Predstoji nam mukotrpan i zbilja ozbiljan posao. Nakon imenovanja glavnog pregovarača i uspostavljanja pregovaračke strukture imamo prvo međuvladinu konferenciju, gdje ćemo imati delegaciju za međuvladinu konferenciju koja predstavlja državu kandidata na tom sastanku, gdje se predstavlja pregovarački okvir. Nakon toga institucije započinju sa radom, to jest sa eksplanatornim screeningom. To je screening gdje mi postavljamo pitanja EU vezano za pravnu stečevinu i sve ono što nas očekuje, nakon toga ide bilateralni screening i onda tek idu izvještaji i otvaranje klastera, to jest poglavlja."

Ali bez jasne političke podrške nemoguće je napredovati u procesu, kaže Habota. Osim glavnog pregovarača, evropski zvaničnici su pozvali i na usvajanje zakona o sudovima i VSTV-u, kao preduslove za naredni korak. U situaciji u kojoj nije najjasnije ni koja bi institucija na koncu mogla imenovati pregovarača, mnogi smatraju previše optimističnim najave o otvaranju pregovora do kraja godine.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad