Pomor ribe u Neretvi samo je simptom većeg problema: "Zelena tranzicija u BiH uništava prirodu"

Hiljade riba uginulo je na gornjem toku rijeke Neretve zbog neadekvatnog djeloavanja hidroelektrane Ulog - do ovog zaključka došli su domaći i međunarodni istraživači nakon ekološkog incidenta koji se dogodio u septembru ove godine.

"Hidroelektrana Ulog je trebala da radi kao protočna hidroelektrana, međutim ona je u ovom slučaju, a na nagovor meteorologa da će se vrijeme značajno pogoršati i da će pasti ogromna količina padavina, onda su oni da tako kažem otvorili klapne i ispustili iz donjeg sloja vodu koja nema kisika, i to je bio razlog pomora ribe", kazao je hidrolog Muriz Spahić.

Nisu uginule samo ribe nego skoro cijeli riječni biljni i životinjski svijet 10 kilometara nizvodno. Gabriel Singer, istraživač na Univerzitetu u Insbruku, navodi da je riječ o knjiškom primjeru incidenta, koji se mogao predvidjeti, ukoliko se hidrocentrala izgradi na mjestu na kojem i jeste Ulog.

"Desilo se nešto što se zove hidrošokovi, kada imate iznenadna ispuštanja ili priliv vode, koji uzrokuju velika kretanja unutar same vodene mase, usljed čega se pomjera dubinski dio vode koji nema dovoljno oksigena i to je ono što je uzrokovalo ovakav pomor vode. Izmjerili smo tri hidrošoka", naveo je Gabriel Singer, istraživač na Univerzitetu u Innsbrucku.

Pomor ribe na Neretvi samo je jedan od primjera uništavanja prirodnih resursa zarad zelene tranzicije. Put koji je BiH odabrala, navode stručnjaci, nije dobar, jer ne dobijamo mnogo, a gubimo previše.

"Tu smo učinili niz grešaka. Navešću jednu, a to je da smo u FBiH preko 105 malih tokova, koji nose čistu bistru vodu, koju smo mogli sačuvati za budućnosti, uveli u cijevi za rad minihidroelektrana, koje u današnje vrijeme prozivode tek oko dva posto električne energije koja ulazi u energetski sistem BiH. Znači za vrlo malo rješavanje problema klimatskih promjena, mi smo načinili tako velike greške", pojasnio je Spahić.

Sve više pominjano zeleno rudarenje, dodaju, također će biti uzrok ekoloških incidenata. Otvaranje rudnika zarad iskopavanja određenih minerala i elemenata, dovešće do pogubnih rezultata uništavanja pitke vode, krčenja i sječe šuma, ugrožavanja biljnog i životinjskog svijeta, ali i ljudi koji žive u blizini. Ipak, ovakvi i slični dogovori završavaju se daleko od očiju javnosti.

"Ako se tome doda korupcija na visokom i lokalnom nivou, ako se tome dodaju kojekakvi finansijski moćnici, onda projekti postanu ''legalni'' i istovremeno opasni, štetni, pogubni, jer ne služe ljudima, zajednici i prirodi, nego isključivo privatnim interesima. Pomor ribe na Neretvi koji je primjer neodgovornosti, a neko drugi će utvrditi da li i krivičnog djela, nije tek puka nesreća. Dekarbonizacija kao naša obaveza nije i ne smije biti upitna, međutim, ne smijemo ni dozvoliti da nam ogade zelenu energiju kriminalnom korupcijom i aktivnostima štetnim po prirodu i naše društvo u cjelini", poručio je državni parlamentarc Saša Magazinović.

No, koliko cijenimo prirodna bogatstva, pokazuje i podatak da je BiH zaštitila oko tri posto svoje teritorije, dok su međunarodne preporuke da taj postotak bude najmanje 10 posto.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad