"Situacija je katastrofalna" – aktivisti i mještani kritikuju ignorisanje Zakona o vodama FBiH u Blagaju

Korita rijeka Bune i Bunice u Blagaju godinama se sužavaju. Objekti izgrađeni tik uz rijeku, uglavnom luksuzne vile s bazenima, često bez potrebnih dozvola, mijenjali su prirodni tok vode i smanjili prostor koji je presudan u vrijeme visokog vodostaja. Umjesto da se izlije na prirodne poplavne površine, voda sada nailazi na betonske prepreke.

Nakon poplava kakve ne pamte, mještani glasno upozoravaju na ovaj dugogodišnji problem.

"Ja sam tu deset godina, nisam kilo betona potrošio. Ne možeš uništavati prirodu, a tražiti od prirode. Nema šanse", ističe Omer Bjelić iz Malog Polja kod Blagaja.

Neplanska urbanizacija i tolerisanje bespravne gradnje dođu na naplatu tokom poplava, a posljedice je nakon posljednjih, osjetila i Maja Popovac, čija je bašta, kao i mnoge druge, završila pod vodom.

"Malo je i korona možda tome doprinijela, svi smo htjeli u prirodu i dosta je ljudi pokupovalo zemlju koja je tu blizu i želi da gradi. Većina tog zemljišta ne da nije građevinsko, nije ni poljoprivredno, uglavnom je to neka zelen i slično. Puno betona, malo meandera u koje bi se inače rijeka normalno izlijevala dovodi do ovakvih problema", pojašnjava arhitektica Maja Popovac.

Gradnja se godinama odvijala bez prilagođavanja regulacijskih planova, a reakcija gradskih službi i nadležnih kantonalnih institucija, odgovornih za upravljanje vodnim dobrima je izostala. Na ovaj problem upozoravao je mostarski vijećnik koji je prije pet godina zajedno sa grupom aktivista naručio snimanje cijelog terena.

"I nakon toga da više nema nelegalne izgradnje, odnosno uzurpacije koja se dešavala jer Vijeće nije radilo taj određeni period. Iz tog razloga postao je standard da se uzurpira zemljište i da se gradi. Insistiramo da se to riješi u zakonskim okvirima, saradnja između odjela, da se omogući građanima da iskoriste pogodnosti, da se te stvari uvedu u zakonske okvire", kaže Jasmin Pandur, vijećnik u Gradskom vijeću Mostara.

No, Zakon o vodama FBiH precizno štiti rijeke, njihova korita i poplavne zone. U zaštitnim pojasevima gradnja je ili zabranjena, ili podložna strogoj regulaciji. Problem, tvrde u Ministarstvu sigurnosti, leži i u složenom sistemu uređenja, gdje se nadležnosti isprepliću između države, entiteta, općina i gradova.

"Zakazuje sistem na način da zakazuje onaj ko izdaje građevinske dozvole, ko izdaje urbanističke dozvole. Zakazuju svi oni koji kao korisnici i kao privrednici, mi kao ljudi koji djelujemo u skladu sa onim što nam je propisano", ističe Samira Hunček iz Ministarstva sigurnosti BiH.

Bespravna gradnja uz samu obalu rijeke, ali i u zoni koja bi trebala služiti kao zaštitni pojas, dovela je do toga da Buna i Bunica za vrijeme obilnih kiša nemaju gdje. Posljedice su poplavljeni objekti, oštećena infrastruktura i materijalna šteta - često upravo onima koji su gradili najbliže vodi.

"Poznato da je politički lider jedne stranke u Hercegovini promijenio tok rijeke za svoju kuću, da je tajkun s druge strane da mu se obrušio kamenolom i niko nije odgovarao, kad imamo njih koji tako rade logično da će njegovi sljedbenici slijediti taj primjer. Situacija u Bosni i Hercegovini je zaista katastrofalna, alarmantna, a za to smo zaslužni svi mi jer mi to dopuštamo", smatra aktivista Adi Selman.

Kad se zakoni zanemare, rijeka se ne prilagođava, a poplave postaju podsjetnik da priroda vraća ono što joj je oduzeto.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad