Poplave u BiH: Problemi se ponavljaju, odgovornost ne preuzima niko

Početkom ove godine zabilježene su velike poplave duž toka rijeke Drine u mjestu Karakaj. Mještani su očajni jer im se godinama ponavlja isti scenario. Pozivaju vlasti da riješe barem neke od problema.

„Imamo jedno 200 metara da se spoji odavdje do karakajskog mosta, do rijeke Hoče da se spoji. Molimo predsjednika, molimo državu“, rekao je Milisav Popović, mještanin naselja Karakaj, opština Zvornik (7. 1. 2026)

Slađan Garić, također mještanin istog naselja tada je rekao:

„Ovo je nama četvrta poplava do sada. Evo, komšijama je ušlo u kuću. Nadamo se da neće biti veća katastrofa nego što jest.“

Ogromne probleme sa plavljenjem Drine imaju i u Bijeljini, te okolnim naseljima. Ekolozi upozoravaju na ljudski faktor.

„Ogromne količine šljunka koji je ilegalno izvađen na mjestima koja nisu za to predviđena. Mijenjaju se tokovi tih podzemnih voda, mijenjaju se tokovi tih nadzemnih drinskih otoka i to se mijenja svakodnevno“, navela je Snežana Jagodić Vujić, predsjednica Udruženja „Eko put“.

Ovo su samo neki od primjera posljedica odnosa prema prirodi i vlasti prema građanima. Profesor Nedim Suljić ističe da je svako područje Bosne i Hercegovine specifično za sebe, pa samim tim i uzroci poplava.

„Stvar je u tome što imamo jako zastarjele odvodne kanalizacione sisteme koji se godinama ne održavaju, pogotovo kada je riječ o oborinskoj kanalizaciji. Imamo jako loše spojeve, začepljene odvodne sisteme, a povrh svega imamo i nelegalnu sječu šuma. I do nas samih, do građana Bosne i Hercegovine, da ne bacamo otpad na obale rijeka, da ne bacamo pogotovo kruti, čvrsti, veliki otpad, jer samim tim sprječavamo proticajnu moć, pogotovo kada naiđe poplavni talas“, objasnio je Nedim Suljić, stručnjak iz oblasti hidrotehnike.

Kao ključni faktor u rješavanju svih navedenih uzroka poplava, profesor Suljić ističe neadekvatan odgovor vlasti i njihovu slabu koordinaciju na svim nivoima.

„Ono što je suština svega kod nas jeste da nema državnog ministarstva za vodoprivredu, nego je to svedeno na nivoe entiteta. Imamo u oba entiteta zakone o vodama koji su manje-više slični. Međutim, ni vodotoci ni poplave ne poznaju nikakve prirodne, niti administrativne granice između opština i entiteta, i tu je osnovni problem“, ističe Suljić.

Ukoliko političari, ali i građani Bosne i Hercegovine, ne osvijeste vlastitu odgovornost, izvjesno je da će se scenariji iz prethodnih godina, kada su u pitanju poplave u BiH, ponavljati.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad